Najnoviji prehrambeni trend u svijetu koji promovira konzumiranje sirovih namirnica – raw food diet – u posljednjih je nekoliko godina poprimio značajne razmjere do te mjere da je u svijetu pojava restorana koji u ponudi imaju isključivo sirovu hranu postala sasvim uobičajena pojava, dok u je u Hrvatskoj taj trend tek u svojim začecima, ali ipak iz dana u dan sve više dobiva na popularnosti. Danas na temu takve vrste prehrane (sirove) već su objavljene i brojne kuharice te web sadržaji.
Međutim, premda ovakav stil prehrane su osnovi ima konzumiranje sirovih namirnica, odnosno svježih, neprerađenih i organskih biljnih namirnica, teorija ovog prehrambenog trenda počiva na načelu kako namirnice ne treba izlagati temperaturi iznad 50 Celzijevih stupnjeva. Poklonici ovakvog načina ishrane kao najvažniji argument ističu kako su takvim načinom obrade očuvani apsolutno svi enzimi u biljkama koji omogućuju najbolju iskoristivost svih visokovrijednih nutrijenata koje hrana nudi. Također ističu kako konzumiranjem takvih namirnica ne „zakiseljavamo” organizam prerađenom hranom, što nas čini iznimno podložnim za razvoj različitih bolesti. Poklonici ovog trenda, dakle, uvelike ističu kako upravo održavanje acidobazne ravnoteže u organizmu pomoću takve prehrane vodi k zdravlju. Jedan od najgorljivijih predstavnika ovog pokreta i načina takve ishrane jest Nijemac Helmut Wandmaker, koji je najbolji mogući izbor namirnica smatrao sirovo meso, krumpir, žitarice i bilje. Smatrao je kako je za čovjekov organizam najbolje konzumirati nekuhanu, nezačinjenu i samostalnu namirnicu. S druge strane, Amerikanka Victoria Boutenko, došla je do sličnih, ali opet ponešto drugačijih zaključaka. U odnosu na Nijemca Wandmakera ipak preporučuje miksanje zelenih kašastih sokova i dodataka ljekovitog bilja i začina sokovima i hrani općenito. Renomirana je autorica knjige „Revolucija zelenih kašastih sokova” koja je od velike koristi za ljude koji se nalaze na prijelaznom režimu prehrane čiji je organizam znatno zdravstveno oslabljen. Kada je u pitanju sirova prehrana, isto tako treba spomenuti istraživanje provedeno o akrilamidima – inače kancerogenim tvarima koje se povezuje s kuhanim škrobom. Naime, kuhanjem i općenito termičkom obradom mesa i ribe stvaraju se, uz razne druge mutagene i kancerogene spojeve, i heterociklički amini. Stoga, budemo li namirnice jeli sirove, po toj teoriji proizlazi kako ćemo spriječiti trovanje vlastitog tijela. Osim toga, konzumirajući sirovu hranu, tijelo iz namirnica iskorištava sve antioksidanse i fitokemikalije. Primjerice, falkarinol koji se nalazi u sirovoj mrkvi, dokazano pomaže i prevenciji i liječenju od raka. Također, kao nutricionist moram istaknuti kako nisu svi oduševljeni ovim sirovim pokretom, te kao i sve ostalo u životu, dalo bi se sastaviti listu „ZA” i „PROTIV” sirovog pokreta. Svakako je nepobitno da je prehrana bazirana na sirovim namirnicama izuzetno bogata nutrijentima, prehrambenim vlaknima, kalijem, a siromašna natrijem i zasićenim masnoćama, što je definitivno u svemu velika prednost budući da su glavni aduti svježeg voća i povrća prvenstveno antioksidansi i vlakna kojima takve, sirove namirnice obiluju. S druge strane, činjenica je da naše tijelo samostalno stvara probavne enzime koji su nam potrebni za probavu i apsorpciju hrane. No, potrebno je znati da suprotno uvjerenju pojedinaca kako je sirovo voće i povrće najbolje za zdravlje, neke fitokemikalije, kao što je betakaroten iz mrkve i likopen iz rajčice, organizam lakše apsorbira ako je povrće skuhano. Slična priča je i s mineralom željezom koji je kud i kamo bolje iskoristiv iz namirnice koja je termički obrađena.
Potrebno je napomenuti još nešto, po mom mišljenju i najvažnije, a to je da je danas zaista teško u užurbanom ritmu života i balansiranju svih dnevnih obaveza s uvjetima (ograničenjima) podneblja u kojem živimo, svakodnevno imati na stolu organsku hranu kako bismo nekako smanjili rizik od trovanja pesticidima.
Ipak, zvučao vam trend sirove hrane ekstremno ili ne, a razmišljate o korjenitoj promjeni vlastitih prehrambenih navika, rješenje je jednostavno – češće odabirite svježe plodove povrća koje ćete tek blanširati (kuhati na pari), jedite više sezonskog voća te općenito, izbjegavajte rafinirane, prerađene i konzervirane namirnice.
L. Rađa
