Članak na ovu temu pišem zapravo sasvim slučajno, potaknuta neugodnim iznenađenjem – izjavom jednog poznanika koji me uporno uvjerava (a pritom zna da sam po struci nutricionist) kako proteini nipošto ne mogu udebljati, odnosno da su to svojevrsni „punjači baterija” kako ih on naziva koje se kao i svaka baterija ne mogu prepuniti. I da, još uvijek živi u tom svom uvjerenju, te mu čak ni čak ni ja sa svojim stručnim znanjem ne mogu dočarati pravi odgovor na to pitanje. No, ono što me u konačnici nagnalo da pišem članak jest činjenica da osoba takvog mišljenja nije jedina! Naime, generalno govoreći, brojni ljudi misle da količina uopće nije bitna se radi o unošenju neke (općenito prihvaćene) zdrave namirnice. Ovdje ćemo se zadržati na proteinima jer s toplijim vremenom i manjom količinom odjeće na sebi, tražimo izlike da jedemo kao i zimi, a da se pritom ni ne oznojimo i usput mršavimo. Izgleda, po mnijenju koje me navelo da se posvetim ovoj temi, da postoje i neki stručnjaci a.k.a. sportaši koji ljudima oko sebe „stručno” pojašnjavaju da se s količinom proteina ne može pretjerati jer pomoću njih gradimo mišiće. Hm… ???
Razbijanje mita
Krenimo od početka. Proteini su jedan od tri glavna makronutrijenta, uz masti i ugljikohidrate, s energetskom vrijednošću od 4 kcal po 1 gramu, te su važan i neizostavan dio svakodnevne i uravnotežene prehrane. Istina, proteini nas izgrađuju, a samim time izgrađuju i naše mišiće, ali svakako nije istina da višak proteina u prehrani ne prelazi u masne zalihe, već samo pomaže izgraditi još veće bicepse. Naravno, bodibilderi i sportaši (ne rekreativci ili „sezonci”) trebaju više proteina u svojoj prehrani nego prosječna osoba, ali samo zbog intenzivnog i svakodnevnog mišićnog rada u kojemu se proteini najviše troše. Štoviše, potrebno je napomenuti da je još jedan od razloga zašto dolazi do sve većih problema s prekomjernom kilažom i taj što je počesto i gotova hrana koju konzumiramo obilata u mnogočemu (mastima), pa tako i u proteinima više nego što je to preporučena dnevna doza prosječnog čovjeka.
Dakle, višak proteina nikako nije nešto što samo „puni baterije” (bez da ih može prepuniti), pa svaki višak koji dolazi od bilo kojeg drugog makronutrijenta, pa bio on i iz proteina (a znamo da uz proteine često dolaze i masnoće) sasvim se sigurno talože u našem tijelu koje ako ih ne trošimo jer ne vježbamo ili se bavimo intenzivnim fizičkim radom, zasigurno neće prerasti u veće kvadricepse niti bicepse, već u mast.
Višak bjelančevina i posljedice
Osim toga, prosječna osoba koja se ne bavi profesionalno sportom (ili barem na regularnoj, rekreativnoj osnovi) zapravo niti nema potrebe za većim dozama aminokiselina, štoviše, taj višak osim što deblja, može biti i jako štetan. O čemu se radi?
Višak bjelančevina znači znatno veće opterećenje rada za bubrege. Naše tijelo treba isključivo određene količine svake aminokiseline i uglavnom ih sve i dobivamo putem hrane (i iz životinjskog i iz biljnog uzgoja), s tim da su za čovjeka najiskoristiviji proteini životinjskog podrijetla i to iz slobodnog uzgoja. Također, kod nekih profesionalnih sportaša dokazano je došlo do ozbiljnog problema – dehidracije, uzorkovanog pojačanim radom bubrega koji moraju eliminirati više otpadnih dušičnih spojeva itd. Nadalje, brojna istraživanja pokazala su povezanost između viška proteina i tumorskih oboljenja.
Držite se zlatnog pravila
U svakom slučaju, vrijedi pravilo: što ti ne treba, niti ti ne koristi. Prema tome, ne nasjedajte na priče i marketinške trikove kako biste bili u trendu i živjeli „zdravo”. Popularni proteinski napitci namijenjeni su jedino osobama koji se izlažu iznimnim fizičkim naporima, a podržavati takve trendove je ne samo „skup sport”, već i krajnje ugrožavajuće po zdravlje (ipak!) većine pojedinaca.
L. Rađa
