Aditivi su tvari koje se dodaju u hranu u svrhu konzerviranja, bojanja i stabiliziranja hrane. Naravno, postoje prirodni aditivi poput limunske kiseline, octa i soli, ali i umjetni aditivi. Postoje i oni potencijalno opasni za zdravlje, stoga se moraju po važećim propisima koristiti u ograničenim količinama, međutim većina aditiva nije uopće štetna. Razvojem industrije korištenje aditiva se dobrano razvilo, zbog toga što omogućuju korištenje jeftinijih sastojaka za proizvodnju namirnica. Određene namirnice postaju dostupne tokom cijele godine, a ne samo sezonski i to sve zahvaljujući aditivima. Industrijska proizvodnja bez aditiva danas je nezamisliva. Međutim, čak i tzv. eko hrana sadrži aditive. No, takva hrana ne smije sadržavati umjetne arome, bojila, razna umjetna sladila, konzervanse i pojačivače okusa. U ekološkoj proizvodnji upotrebljava se svega pedesetak aditiva od njih tristo. Logično je da prerađenija hrana sadrži više aditiva. Zbog toga je najbolje jesti svježu hranu. Svaki prehrambeni proizvod bi na sebi trebao imati jasno naznačenu deklaraciju sastava kako bismo znali što unosimo u vlastiti organizam. Međutim, marketinški stručnjaci su se dosjetili da tekst na deklaracijama tiskaju što manjim slovima, kako bi većini ljudi bila neprimjetna i nečitljiva. Pod aditive podrazumijevamo: konzervanse, bojila, emulgatore, antioksidanse, zgušnjivače, stabilizatore, tvari za želiranje, regulatore kiselosti, tvari za sprječavanje zgrudnjavanja, kiseline i lužine, tvari za postizanje klizavosti, zaslađivače, pojačivače okusa, tvari za poliranje, tvari za zadržavanje vlage i tretiranje brašna, povećivače volumena, učvršćivače, tvari za održavanje pjene, potisne plinove, plinove za pakiranje, arome, enzimske tvari i naposljetku, pomoćne tvari u procesu proizvodnje.
Aditive označavamo ustanovljenim E brojem, radi lakšeg označavanja namirnice. Naravno, mediji često povezuju aditive s raznim bolestima, najčešće alergijskim reakcijama. Međutim, uzrok alergijskih reakcija je češće hrana životinjskog podrijetla koja sadrži bjelančevine nego aditivi, iako i oni kod određenih osjetljivih ljudi mogu izazvati alergijske reakcije. Neke od najčešćih alergija na hranu su školjke, račići i kikiriki i zato ih osobito malo djeci treba uvoditi s punom pozornošću.
Svakako je bolje jesti što više svježih namirnica, jer ćete tako unos aditiva svesti na minimum. I ne zaboravite, što više namirnica pripremajte sami kod kuće, izbjegavajte kupovati (polu)gotove proizvode poput juha i raznih gotovih umaka, peciva itd.
L Rađa, dipl. ing. preh. teh.
