Da masnoće nisu naš neprijatelj no.1, znanstvenici su odavno dokazali i takvu tvrdnju složno odbacili. Naravno, masnoće je potrebno znati razlikovati. Istina je da im je energetska vrijednost vrlo visoka, ali mislim da je pogrešno na to tako gledati. One su uz proteine i ugljikohidrate osnova naše prehrane, a ključnu ulogu imaju u mnogo toga.
Prije svega, jedino se u masnoći mogu otopiti vitamini A, D, E i K, a upravo njima možemo zahvaliti što dobro vidimo, imamo jake kosti i snažni antioksidativni obrambeni štit. No, prije svega, masnoće ipak moramo znati razlučiti na dobre i loše. Pod loše masti podrazumijevamo zasićene ili trans masne kiseline. One su odgovorne za podizanje lošeg kolesterola, ali i uzrokuju brojne bolesti poput bolesti krvožilnog sustava te dijabetesa. Dok se transmasne kiseline kriju uglavnom u prerađenoj hrani poput čipsa, kokica i slanih štapića, zasićene masne kiseline kriju se uglavnom u proizvodima životinjskog podrijetla poput jaja, mesa, mlijeka i životinjskim mastima. Obično u ribi i orašastim plodovima pronalazimo one masnoće koje se našem tijelu preporučuju, a to su jednostruko i višestruko nezasićene masne kiseline. No, sada nam preostaje još jedno pitanje, a to je kako znati razlikovati one dobre od loših i obrnuto? U principu, vrlo jednostavno. Masnoće koje su pri sobnoj temperaturi u krutom stanju su zasićene, odnosno nisu baš preporučljive, dok su masnoće koje su pri sobnoj temperaturi u tekućem stanju nezasićene, poput maslinovog ulja. Naravno, nemojte me pogrešno shvatiti, zasićene masti bilo bi pogrešno izbaciti iz prehrane jer to znači da biste trebali prestati jesti meso, jaja i piti mlijeko, a to nikako nije preporučljivo. Ključ svega toga je zapravo ograničiti unos, odnosno konzumaciju takvih namirnica.
