Još su drevni Egipćani 1500 god. prije Krista znali da hrana može utjecati na bolesti i ozljede, a iz Hipokratovih djela saznajemo da su liječnici iz njegova razdoblja poznavali utjecaj hrane na naše zdravlje. Prema Hipokratovom učenju, koje se poklapa s vjerovanjem starih Egipćana, probava ima važnu ulogu u održavanju zdravlja te je hrana bolesnoj osobi važnija od samog lijeka. Poznata je i njegova izjava „Neka tvoja hrana bude tvoj lijek, a tvoj lijek neka bude tvoja hrana“ koja nam upravo o tome govori. Današnji svjetski stručnjaci za prehranu i zdravlje se također slažu sa Hipokratovom tvrdnjom te naglašavaju da je hrana najznačajniji lijek 21. stoljeća.
Unosom hrane svakodnevno utječemo na naše zdravlje, međutim koliko o tome razmišljamo? Danas, nažalost, zbog ubrzanog načina života, malo ili nimalo. Slobodnog vremena sve je manje, a jesti zdravo je sve veći izazov. „Sve što putem hrane unosimo u organizam, gradi nas i mijenja, a o tome što smo unijeli ovisi naša snaga, naše zdravlje i naš život“, još jedna Hipokratova izjava koja bi nas trebala potaknuti da biramo one namirnice koje na štite i koje pozitivno djeluju na naše zdravlje.
Raznolikost i umjerenost je osnova pravilne prehrane.
Treba jesti raznoliku hranu jer samo tako možemo osigurati sve potrebne tvari, a i spriječiti preveliki unos nepoželjnih tvari. Idealno bi bilo rasporediti dnevni unos na 3 glavna obroka i 2 međuobroka. Mlijeko i mliječne proizvode potrebno je svakodnevno uvrstiti u jelovnik, kao i namirnice iz skupine meso i riba, perad, jaja, mahunarke, orašasti plodovi i sjemenke. Svakodnevno je potrebno osigurati i žitarice i proizvode od žitarica, zatim voće i povrće s time da se pretežito koristi sezonsko svježe voće i povrće, a u koliko ga nedostaje može se koristiti i smrznuto. Obratiti pozornost na zastupljenost raznog voća, a osobito povrća (radič, salata, kupus, cikla, špinat, blitva, rajčica i dr.). Prehrambene proizvode s visokim udjelom masti, šećera i soli pripremati rijetko i u razmjerno malim količinama. Od poželjnih masnoća preporuča se koristiti nezasićene masne kiseline (ulja biljnog porijekla): bučino ulje, ulje dobiveno iz pšeničnih klica, iz uljane repice, i lana, suncokretovo, sojino i maslinovo ulje te ulje kukuruznih klica. Koristiti margarin, ali bez trans masnih kiselina. Treba izbjegavati zasićene masne kiseline poput svinjske masti, loja, a maslac koristiti umjereno. Koristiti nemasno meso poput peradi, teletine, nemasne janjetine, nemasne junetine i kunića. Smanjite upotrebu mesa i drugih jela s visokim postotkom masnoća (salame, pršut, masni sirevi, svinjetina), a izaberite ono s manjim postotkom masnoća. Barem jednom u sedam dana neka vam izvor bjelančevina budu soja, grah, leća ili grašak.
Pri planiranju jelovnika izbjegavati visokokalorične umake, majoneze, tartar umake, sirne umake, a unos zasićenih masnoća ograničiti na 10% ukupnog kalorijskog unosa. Poželjne namirnice su: plava riba, leguminoze, proizvodi od punog zrna žitarica (integralni kruh, integralna riža i tjestenina), svježe voće i povrće. Ne preporuča se veliki unos soli, dakle hranu umjereno soliti.
Također je potrebno paziti kako termički obrađivati namirnice. Povrće je poželjno kuhati na pari ili u maloj količini vode. Meso i ribu pripremati sa što manje masnoća, a sa mesa ukloniti sve vidljive masnoće. Pri pirjanju također koristiti malu količinu ulja te voditi računa o količini ulja koja se upotrebljava za začinjanje salata te povrća. Preporuča se okus jela obogatiti raznim začinima (origano, vlasac, češnjak, peršin, bosiljak i dr.).
Potrebno je što češće kuhati hranu (osobito na pari) ili pak pirjati, a izbjegavati pečenje u dubokoj masnoći, pohanje, prženje, kuhanje sa zaprškom.
Hrana se više ne promatra samo s aspekta potreba adekvatnog unosa u cilju pravilnog rasta i razvoja. Ona danas ima jednu od vodećih uloga u kvaliteti života čovjeka, u prevenciji liječenju i ozdravljenju mnogih bolesti. Sastojci poput vitamina, minerala, fitokemikalija pronađenih u hrani imaju zaštitno djelovanje kod bolesti kao što su rak, dijabetes, visoki krvni tlak, srčane bolesti i osteoporoza.
Neke kemijske tvari iz hrane također mogu usporiti i starenje. Sve više se govori o hrani koja ima pozitivne utjecaje na zdravlje, naročito zbog bolesti koje su učestale u razvijenome svijetu, a posljedica su upravo nepravilne prehrane i ne unošenja određenih sastojaka iz hrane. Unosom hrane određujemo našu budućnost. Medicina i nutricionizam u suradnji, sve više otkrivaju veliki utjecaj pravilnog načina života i prehrane na cjelokupno zdravlje stanovništva, a znanstvenici su potvrdili da pravilan način prehrane i zdrav i uredan život mogu biti preduvjet u suzbijanju danas smrtonosnih kroničnih degenerativnih bolesti.
IZVOR: https://www.zzjzdnz.hr/
SLIKA: https://pixabay.com/
