Paradoks mediteranskih zemalja
Opet smo na listi najdebljih.Opet!? Točnije, s liste najdebljih u Europi nismo se nikada ni maknuli, ali za razliku od 2012. godine kada smo bili na 4. mjestu, sada smo na 8. mjestu. Mala je to utjeha jer debljina je stanje koje osim što estetski nije najugodnije oku, prouzrokuje niz zdravstvenih problema koji skraćuju ili još gore. oduzimaju život. Još šokantnije od svega toga je država koja se našla na prva na ovoj listi – Malta, otok-država koja se nalazi u srcu Mediteranskog mora. E da, i to je ono u svemu tome najtragičnije. Kako su se zemlje poput Malte ili pak Hrvatske našle visoko na toj listi iako su obje mediteranske zemlje? Sjetimo se, mediteranska prehrana proglašena je najzdravijom prehranom na svijetu, po čijim principima se konzumiraju visokokvalitetne namirnice poput obilja ribe, povrća, voća, maslinovog ulja itd. Pa kako onda da upravo mediteranske zemlje predvode na listi najdebljih nacija? Istina je posebno poražavajuća jer je upravo broj pretile djece u strelovitom porastu.
Ekonomske prilike su se promijenile
Kriza je učinila svoje, a to se svakako odrazilo na našoj prehrani. I tako osim što su se brojni građani našli u bezizlaznoj situaciji kada su zbog kredita gubili jedini krov nad glavom, i jelovnik prosječnog Hrvatskog građanina znatno je osiromašio kvalitetom, a obogatio se kalorijama. Živjeti se mora, jesti se također mora, a na kraju dana najbitnije je leći sit. Stoga su krumpir, kruh i hidrogenizirana ulja zamijenili ribu i povrće na našem tanjuru, a riba ulovljena u našem moru odlazila je negdje drugdje, gdje se može puno bolje prodati. Nažalost, ova činjenica postala je surova stvarnost.
Zašto su naša djeca predebela?
Nažalost, kada su djeca u pitanju posebno mi dolaze suze na oči jer činjenica je da naša djeca jedu nedovoljno kvalitetnu hranu, da ne kažem nezdravu ili još gori termin upotrijebim, pa i mjestima kao što su odgojno-obrazovne ustanove. Hrana koja se najčešće servira je visokoprerađena, kalorično i krcata aditivima. Naći će se tako i instant juha iz vrećice, hrenovke, namaza mesnih prerađevina, voćnih jogurta s voćem u tragovima doslovce, prženih kolutića glavonožaca, gotovih paniranih jela od mesa i ribe, smrznutog povrća umjesto sezonskog svježeg sukladno podneblju gdje se pojedina ustanova nalazi itd. Sve ovo radi se SUSTAVNO sve pod izlikom da nema dovoljno novca iako su standardi na papiru zadovoljavajući. Međutim, ovo što sam nabrojila dio je iz STVARNE prakse. I nažalost, to je tako, a još tužnije u svemu tome je kada na vijestima vidim koliko djece odlazi gladno u školu jer im roditelji nemaju što dati jesti, pa im je upravo ova „hrana” možda i jedini obrok u danu. To što nema nutritivne vrijednosti i što će dijete, starije ili mlađe, više boraviti po liječničkim ordinacijama, mućki tražeći što im je i koji od možebitnih E, A i tko zna kojih aditiva uzrokuje alergije i još štošta, nema veze… Na mladima svijet ostaje. Kakav svijet?
Naravno, treba uzeti u obzir i druge općenito nezdrave navike. Manjak kretanja potaknut svijetom na dlanu isto ne pridonosi zdravlju čovjeka. Međutim, treba nepomenuti da su kod nekih nezdrave navike odraz neimaštine, dok je kod drugih junk food odabir. Činjenica je da smo izloženi visokoprerađenoj hrani na svakom koraku i živjeti i hraniti se zdravo, zaista zna biti izazov. Tome služi i naša stranica, znate. Postoji izuzetno zdravi fast food koji će vašem tijelu dati sve što mu treba za pravilan i nesmetan rad i neće ugroziti ni vaš budžet niti vam oduzeti vremena kojeg jednostavno nemate.
U svakom slučaju, ustrajati moramo, svi volimo svoju djecu i želimo da žive sretan i kvalitetan život. I možda vam se čini da je slatkiš koji mami djetetu osmijeh na lice sreća i ona to jest, ali samo trenutano, sreća je zapravo zdravlje, nešto dugoročnije, a zdrav odabir namirnica će nam to i osigurati. Zapamtite, hraniti se zdravo, pratimo li samo sezonske namirnice, može biti i ekonomično.
L.Rađa
