Proteini, jedan od tri najvažnija makronutrijenta, ima posebnu ulogu u našem tijelu – izgrađuje ga. Proteine možete zamisliti kao cigle koje služe kao građevni materijal za, primjerice, kuću. U ovom slučaju proteini bi bili cigle, a naše tijelo kuća. Proteini u našem tijelu izgrađuju kosti, mišiće, tetive, organe, kosu, nokte, kožu, hrskavice, zube…
Kemijski sastav proteina
Proteini se sastoje od ugljika, vodika, kisika i dušika. Prisutnost dušika omogućuje jasno razlikovanje proteina od ugljikohidrata i masti. Baš kao kod ugljikohidrata kod kojih se jednostavni šećeri povezuju zajedno tvoreći složene ugljikohidrate, tako su i aminokiseline građevne jedinice proteina, međusobno povezani peptidnim vezom.
Aminokiseline – građevne jedinice bjelančevina
Ima dvadeset različitih aminokiselina i u zavisnosti o slijedu povezivanja obavljaju točno određeni rad ili imaju određenu funkciju u našem organizmu.
Olakšat ću vam. Zamislite aminokiseline kao abecedu, odnosno slova abecede koja mogu biti raspoređena na milijun različitih načina. Povezana slova čine riječi koja tvore suvisle rečenice, odnosno jezik. Redoslijed aminokiselina je „jezik bjelančevina” koji obavlja specifične zadatke.
Naše tijelo neprekidno dobiva potrebne aminokiseline iz hrane koja zadovoljava naše dnevne potrebe za proteinima. Nakon što pojedemo hranu koja sadrži proteine, počinje razgradnja do aminokiselina. Kada se protein probavi, odnosno razgradi do aminokiselina, one se apsorbiraju i ponovo povezuju u sljedove koje tijelo treba za točno određene funkcije. Od dvadeset aminokiselina njih jedanaest može biti sintetizirano u organizmu. No, esencijalno za naše tijelo jest unijeti i onih devet koje naše tijelo ne može sintetizirati.
Usporedba proteina životinjskog i biljnog podrijetla
Općenito se namirnice životinjskog podrijetla smatraju odličnim izvorom kompletnih proteina. Kompletni proteini imaju znatnu količinu svih esencijalnih aminokiselina.
S druge strane, proteini biljnog podrijetla (mahunarke, soja) su nepotpune jer nemaju dovoljno jedne ili više aminokiselina. Međutim, pomnim kombiniranjem biljnih proteina moguće je iskompletirati i prirediti tijelu potpune proteine sa svim potrebnim aminokiselinama. Međutim, ovo iziskuje pomno kombiniranje i promišljanje o prehrani, a ukupne količine esencijalnih aminokiselina životinjskog podrijetla u odnosu na biljni ne mogu biti ekvivalentni.
