Patite li i vi od karbofobije?

Činjenica je da smo za vitku liniju spremni napraviti kojekakve gluposti, pa i gutati vatu sudeći po mnogim forumima na internetu koje čitaju mlade cure u pubertetu. Kažu kako kuglica ili dvije vate natopljene, primjerice, sokom od naranče stvaraju dojam sitosti, pa se nećete prejedati. Naime, ljudi rade gluposti kako bi postigli ili održali vitku liniju, a gutanje vate samo je jedna od njih.
Tako prije para dana dok sam sjedila na kavi slučajno čujem razgovor prijateljica za susjednim stolom. Pune uzbuđenja govorile su o novoj revolucionarnoj dijeti u kojoj se brzo tope kilogrami, čak dva kilograma tjedno, a ključ svega je da jedeš, zamislite – svaki drugi dan! Kroz glavu mi je odmah protutnjala misao (čitaj: šala na njihov račun), „cure, kada bi jele svaki treći dan, rezultati bi vam bili još brži”.
shutterstock_126705143U diskusiji se također prepoznalo izrazito negodovanje naspram ugljikohidrata koje smatraju najvećim neprijateljem na svijetu, i u tome, priznajmo, nisu usamljene. Tijekom godina, popularizacijom raznih dijeta s čudotvornim učinkom, stari dobri ugljikohidrati stekli su pravu vojsku neprijatelja. Karbofobija, odnosno bojazan od ugljikohidrata počela je sa zloglasnom Atkinsonovom dijetom koja promovira proteine, a ukida ugljikohidrate, a nastavila se s Dukanovom dijetom koja također obećava brz gubitak kilograma ako konzumirate malo ugljikohidrata, a puno bjelančevina.
No, je li ti sve istinito i baš toliko bezazleno?
Istina, brz gubitak kilograma vas tjera da vjerujete u takve iluzije, ali ono što ustvari gubite nije masno tkivo, već mišićna masa i voda. S druge strane, naš mozak treba isključivo glukozu, pa ako je iz prehrane izbacite, logično je da ćete se osjećati umorno i nervozno te zasigurno nećete moći biti na visini zadatka kada je u pitanju svakodnevno obavljanje posla. Osim toga, prehrana s niskim udjelom ugljikohidrata vrlo je opasna i za zdravlje. Naime, nizak unos ugljikohidrata rezultira naravno smanjenim unosom vlakana, a budući da konzumirate veliki udio bjelančevina, soli i masnoća, povećavate rizik tijelu da oboli od kardiovaskularnih bolesti. Nipošto ne vjerujete takvim restriktivnim dijetama prema određenoj skupini namirnica koje obećavaju brze rezultat. Radije birajte ugljikohidrate pametno. Primjerice, cjelovite žitarice, integralna riža, tjestenina, voće i povrće su ono što vaše tijelo istinski treba, a mozak pogotovo. Tajna zdrave i ujednačene prehrane zapravo nije nikakva filozofija – unosite dovoljno vlakana, proteina, kalcija, vitamina i minerala, pokrenite se i lijep izgled i vitka figura uz unutarnje zadovoljstvo neće izostati. Onda, što kažete na jednu tjesteninu s brokulom i sirom?

shutterstock_353752136L.Rađa

Facebooktwittergoogle_plusredditpinteresttumblrmail