Ružmarin odlično djeluje protiv bakterija (stafilokok, streptokok, escherichia coli) i protiv gljivica (candida). Nisu uzalud stari Rimljani palili njegove grančice u vrijeme velikih zaraza.

 Kod nas, ružmarin je najpoznatiji kao začin, stavlja se u meso, ribu… Njegove tanke stabljike mogu se koristiti kao ražnjići, a ružmarinov čaj koristi se kod probavnih tegoba (nadutosti, usporene probave), reumatskih tegoba, problema sa žuči. Ružmarin potiče izlučivanje mokraće i dobro djeluje na jetru.

Ružmarin je od davnine simbol postojanosti, pomlađivanja i regeneracije. Kao takav poznat je bio i u Egiptu, Rimu… Njegove grančice palile su se za vrijeme velikih zaraza. Simbolično, ružmarin nosi energiju oca, dok lavanda predstavlja energiju majke. Slobodno ih kombinirajte i ostvarite svoju unutrašnju, muško-žensku ravnotežu….

Esencijalno ulje ružmarina (Rosmarinus officinalis) ima više kemotipova: verbenon, 1,8 cineol, kamfor, mircen-kamfor. U ovom tekstu dotičemo se ružmarina 1,8 cineol koji olakšava iskašljavanje, pa je primjeren za korištenje u ovom zimskom periodu. Ružmarin 1,8 cineol odlično djeluje protiv bakterija (Staphylococcus, Streptococcus, Escherichia) i kod gljivica (Candida).

Kako ga možemo koristiti u našoj svakodnevici?

 Kod kašlja

– ružmarin olakšava iskašljavanje. Koristiti ga možete u inhalacijama ili nanositi mješavinu na područje prsa i gornji dio leđa. U 500ml vode dodaje 1 kap ružmarina, inhalirajte 1 minutu, pa dodajte još jednu kap. Ponovo inhalirajte 1 minutu, tako do najviše 5 kapi tj. 5 minuta. Inhalacije se mogu ponoviti 2-3x dnevno, ali se ne preporučuju kod astme. Zajedno s ružmarinom možete kombinirati ravensaru koja će ojačati imunitet.

U 30 ml baznog ulja (badema, makadamije) dodajte 10 kapi eukaliptus globulusa, 8 kapi ružmarina 1,8 cineol, 20 kapi niaulija – ova mješavina olakšat će iskašljavanje, opustiti napetost, pojačati imunitet, ali i podići duh. Nanesite na gornji dio prsa i leđa. Ružmarin 1,8 cineol možete kapnuti (2 kapi) na maramicu i udisati, odmorite se, pa ponovo dišite.

 Kod problema s cirkulacijom

– ružmarin 1,8 cineol pokreće arterijsku cirkulaciju. Zajedno s čempresom i cedrom himalajskim idealan je za poticanje cirkulacije. U 30 ml baznog ulja dodajte 10 kapi ružmarina, 8 kapi čempresa, 6 kapi cedra, te 10 kapi lavande prave. Nanesite lokalno i potaknut ćete cirkulaciju, limfu i opustiti napete mišiće.

 Kod bolnih zglobova (reumatoidni artitis)

– zajedno s paprovcem i lovorom ublažite si bol. U 30 ml baznog ulja stavite 10 kapi ružmarin 1,8 cineol, 8 kapi cedra himalajskog, 6 kapi borovica bobice, te 4 kapi paprovca i 4 kapi lovora. Nanesite na bolno mjesto i utrljajte 2-3 puta dnevno.

 Stimulira cijeli organizam, a i misaone procese 

– sjećate li se umorno i bez energije, ujutro, nakon tuširanja, raspršite po tijelu ružmarinovu maglicu. U 50ml hidrolata smilja (regenerira kožu i potiče protok krvi u koži), dodajte pola čajne žličice glicerola sa 6 kapi ružmarina. Dobro promiješajte i raspršite po tijelu. Aromalampicu s 10 kapi ružmarina i 5 kapi eukaliptusa upalite kod učenja ili nekih misaonih procesa. Naime, znanstveno je dokazano da je pamćenje ključnih činjenica bolje i lakše ukoliko se koriste eterična ulja. Ružmarin olakšava sistematizaciju znanja i njegovu primjenu, pa je i rezultat testova bolji.

 S obzirom da djeluje na bakterije i gljivice ružmarin se može koristiti i kao sredstvo za čišćenje u kuhinji (radne površine, staklo). U 60ml vode dodajte 20ml octa (jabučnog) i 10ml alkohola. U to dodajte eterična ulja: 10 kapi limuna, 10 kapi ružmarina i 5 kapi lavande. Promiješajte i raspršite po površini.

Njega kose – ružmarin 1,8 cineol koristi se kod prhuti, a potiče i sjaj kose. U 15 ml baznog ulja pšeničnih klica i 15 ml kantarionovog ulja dodajte 10 kapi ružmarina i 10 kapi palmarose. Nanesite na kosu (prije pranja) i ostavite da odstoji (30min).

Na emocionalnoj razini, ružmarin daje snagu i ustrajnost. Imate li neki bolni i težak odnos, ružmarin će pomoći u uzajamnom iskazivanju osjećaja i rješavanju.

Eterično ulje ružmarina 1,8 cineol ne preporučuje se kod visokog krvnog tlaka, trudnica ni djece. Kod svih receptura, gore navedenih, smanjite broj kapi kod djece.

IZVOR: https://www.femina.hr/

SLIKA: https://pixabay.com/

Citrus dovoljno blag da nije kiseo kao limun i ne presladak kao naranča. Možete ga koristiti u svako doba dana, a poznat je i zbog mnogih dijeta jer potiče mršavljenje! Najčešće se koristi u sokovima, no usudite se eksperimentirati sa salatama, kolačima, glavnim jelima… Svi njegovi dijelovi se mogu koristiti: kora za pilinge, ribana u kolačima ili sušena, te mekani dio za sok ili sorbet.

Grejp ima veoma pozitivan utjecaj na naše tijelo jer je bogat vitaminima A i C te nešto manje s mineralima (kalcija, fosfora i kalija). Zajedno s bio flavonoidima i vitaminom C jačaju desni, arterije i kapilare. Sadrži mnogo folne kiseline, nužne za rast stanica.
Grejp pomaže kod tegoba s venama i proširenim žilama, jača imunitet, potiče proizvodnju hormona, sprječava infekcije i prehlade, pročišćuje crijeva i stabilizira crijevnu floru, aktivira izmjenu tvari u stanici i rast stanica.

Istraživanje Nutricionističkog centra u Kaliforniji (Nutrition and Metabolic Research Center) potvrđuje da osobe koje su jele pola grejpa prije jela, bez posebne redukcije prehrane, su izgubile 5 kilograma u 12 tjedana. Također, bijelu kožicu ispod glavne kore svakako konzumirajte jer pektin snižava kolesterol u krvi.

Sorbet od grejpa

Sastojci: 1 šalica cijeđenog soka grejpa (cca 3 kom), 2 jušne žlice meda ili agavinog sirupa, 1 1/2 žlice votke, svježa metvica
Priprema: Metalnu posudu stavite u škrinju da se ohladi. Za to vrijeme, naribajte koricu, pa ocijedite grejp, dodajte med i kratko zakuhajte dok se med ne otopi. Kad se ohladi dodajte usitnjenu metvicu i votku. Prelijte u hladnu posudu iz škrinje i hladite najmanje 5h. Svakih 30 min promiješajte vilicom, tako će imati ljepšu teksturu. Prije serviranja ostavite da odstoji 5min na sobnoj temperaturi.
Grejp možete koristiti u kombinaciji s piletinom, puretinom,…U salatama dajte si mašti na volju, dodajte sjemenke šipka, orahe, mozzarelu i sl.

Svježi, citrusni miris grejpa u aromaterpiji se često koristiti kod depresije, živčane napetosti, pretilosti, celulita. Stimulira probavu i rad limfnog sustava.

Čišćenje masne kože: 

Izmiješajte sok pola grejpa, dodajte 2 žlice običnog jogurta.

Jogurt je odličan kod akni, a grejp će očistiti pore, tonirati kožu, dati joj sjaj. Nanesite na kožu nekoliko puta vaticom. Isperite mlakom vodom, nanesite tonik i kremu za njegu.

Maska za masnu kožu: 

u sok pola grejpa dodaje 1 jušna žlicu meda, 1/2 šalice sitnih zobenih mekinja. Ja volim dodati i malo slatkog vrhnja. Sve dobro povežite, ostavite na licu 10 min pa isperite. (isto možete napraviti i s kokos brašnom umjesto zobi). Ako vam ostane smjese, spremite u frižider, koristiti u roku od 2-3 dana.

Piling za tvrdokornu kožu:

 u sok pola grejpa ili njegove pulpe, dodajte 1 šalicu šećera i 3 jušne žlice ulja sjemenki grožda. Izmiješajte i koristite odmah. Utrljajte dobro na laktove, koljena, stopala. Ova mješavina izblijedi će tamna mjesta na koži.

Ulje za bržu cirkulaciju i revitalizaciju (za noge):

 u mješavinu od 30ml lješnjaka i 20ml sezamovog ulja dodajte 15 kapi cedra himalajskog, 20 kapi grejpa, 10 kapi ružmarina 1,8 cineol, 15 kapi đumbira. Ova divna mirisna mješavina, lako će se upiti, djelovati na masno potkožno tkivo, potaknuti cirkulaciju, a koža će biti svilenkasta i mekana. Za bolje djelovanje, prije nanošenja ulja istrljajte cijelo tijelo ili samo noge vrućim ručnikom.

Nježne usne: 

jednu žlicu kakao maslaca otopite na vodenoj pari, maknite s vatre i prebacite u plasitčnu posudicu. Prije nego se počne hladiti dodajte 15 kapi eteričnog ulja grejpa i mandarine. Ovaj labelo svaki put će vas oduševiti, a potaknut će vlažnost i mekoću usana.

IZVOR: https://www.femina.hr/

SLIKA: https://pixabay.com/

 Još su drevni Egipćani 1500 god. prije Krista znali da hrana može utjecati na bolesti i ozljede, a iz Hipokratovih djela saznajemo da su liječnici iz njegova razdoblja  poznavali utjecaj hrane na naše zdravlje. Prema Hipokratovom učenju, koje se poklapa s vjerovanjem starih Egipćana, probava ima važnu ulogu u održavanju zdravlja te je  hrana bolesnoj osobi važnija od samog lijeka. Poznata je i njegova izjava „Neka tvoja hrana bude tvoj lijek, a tvoj lijek neka bude tvoja hrana“ koja nam upravo o tome  govori. Današnji svjetski stručnjaci za prehranu i zdravlje se također slažu sa Hipokratovom tvrdnjom te naglašavaju da je hrana najznačajniji lijek 21. stoljeća.

Unosom  hrane svakodnevno utječemo na naše zdravlje, međutim koliko o tome razmišljamo? Danas, nažalost, zbog ubrzanog načina života,  malo ili nimalo. Slobodnog vremena sve je manje, a jesti zdravo je sve veći izazov. „Sve što putem hrane unosimo u organizam, gradi nas i mijenja, a o tome što smo unijeli ovisi naša snaga, naše zdravlje i naš život“, još jedna Hipokratova izjava koja bi nas trebala potaknuti da biramo one namirnice koje na štite i koje pozitivno djeluju na naše zdravlje.

Raznolikost i umjerenost je osnova pravilne prehrane. 

Treba jesti raznoliku hranu jer samo tako možemo osigurati sve potrebne tvari, a i spriječiti preveliki unos nepoželjnih tvari. Idealno bi bilo rasporediti dnevni unos na 3 glavna obroka i 2 međuobroka. Mlijeko i mliječne proizvode potrebno je svakodnevno uvrstiti u jelovnik, kao i namirnice iz skupine meso i riba, perad, jaja, mahunarke, orašasti plodovi i sjemenke. Svakodnevno je potrebno osigurati i žitarice i proizvode od žitarica, zatim voće i povrće s time da se pretežito koristi sezonsko svježe voće i povrće, a u koliko ga nedostaje može se koristiti i smrznuto. Obratiti pozornost na zastupljenost  raznog voća, a osobito povrća (radič, salata, kupus, cikla, špinat, blitva, rajčica i dr.).  Prehrambene proizvode s visokim udjelom masti, šećera i soli pripremati rijetko i u razmjerno malim količinama. Od poželjnih masnoća preporuča se koristiti nezasićene masne kiseline (ulja biljnog porijekla): bučino ulje, ulje dobiveno iz pšeničnih klica, iz uljane repice, i lana, suncokretovo, sojino i maslinovo ulje te ulje kukuruznih klica. Koristiti margarin, ali bez trans masnih kiselina. Treba izbjegavati zasićene masne kiseline poput svinjske masti, loja, a maslac koristiti umjereno. Koristiti nemasno meso poput peradi, teletine, nemasne janjetine, nemasne junetine i kunića. Smanjite upotrebu mesa i drugih jela s visokim postotkom masnoća (salame, pršut, masni sirevi, svinjetina), a izaberite ono s manjim postotkom masnoća. Barem jednom u sedam dana neka vam izvor bjelančevina budu soja, grah, leća ili grašak.

Pri planiranju jelovnika izbjegavati visokokalorične umake, majoneze, tartar umake, sirne umake, a unos zasićenih masnoća ograničiti na 10% ukupnog kalorijskog unosa. Poželjne namirnice su: plava riba, leguminoze, proizvodi od punog zrna žitarica (integralni kruh, integralna riža i tjestenina), svježe voće i povrće. Ne preporuča se veliki unos soli, dakle hranu umjereno soliti.

Također je potrebno paziti kako termički obrađivati namirnice. Povrće je poželjno kuhati na pari ili u maloj količini vode. Meso i ribu pripremati sa što manje masnoća, a sa mesa ukloniti sve vidljive masnoće. Pri pirjanju također koristiti malu količinu ulja te voditi računa o količini ulja koja se  upotrebljava za začinjanje salata te povrća. Preporuča se okus jela obogatiti raznim začinima (origano, vlasac, češnjak, peršin, bosiljak i dr.).  

Potrebno je što češće kuhati hranu (osobito na pari) ili pak pirjati, a izbjegavati pečenje u dubokoj masnoći, pohanje, prženje, kuhanje sa zaprškom.

Hrana se više ne promatra  samo s aspekta potreba adekvatnog unosa u cilju pravilnog rasta i  razvoja. Ona danas ima jednu od vodećih uloga u kvaliteti života čovjeka, u prevenciji liječenju i ozdravljenju mnogih bolesti.  Sastojci poput vitamina, minerala, fitokemikalija pronađenih u hrani imaju zaštitno djelovanje kod bolesti kao što su rak, dijabetes, visoki krvni tlak, srčane bolesti i osteoporoza.

Neke kemijske tvari iz hrane također mogu usporiti i starenje. Sve više se govori o hrani koja ima pozitivne utjecaje na zdravlje, naročito zbog bolesti koje su učestale u razvijenome svijetu, a posljedica su upravo nepravilne prehrane i ne unošenja određenih sastojaka iz hrane. Unosom hrane određujemo  našu budućnost. Medicina i nutricionizam u suradnji, sve više otkrivaju veliki utjecaj pravilnog načina života i prehrane na cjelokupno zdravlje stanovništva, a znanstvenici su potvrdili da pravilan način prehrane i zdrav i uredan život mogu biti preduvjet u suzbijanju danas smrtonosnih kroničnih degenerativnih bolesti.

IZVOR: https://www.zzjzdnz.hr/

SLIKA: https://pixabay.com/

Postoji puno proizvoda koji obećavaju jačanje imunološkog sustava, i kad bolje promislim – tko ih i ne bi htio? Možda oni čiji je imunitet ionako prenapregnut kao kod ljudi s autoimunim bolestima, upalnim bolestima, alergijama. I ovdje ima malo sreće u nesreći. Ponekad nije loše imati preaktivan imunološki sustav. Neki ljudi s alergijama imaju smanjeni rizik za rak (u usporedbi s općom populacijom). Kod takvih slučajeva imunološki sustav možda je u takvom prevelikom pogonu da napada sve oko sebe, ali to pojačano stanje pripravnosti također može pomoći nekim tumorima u tijelu.

Dakle, to je malo škakljivo; želimo pojačati dio imunološkog sustava koji se bori protiv infekcije, dok reguliramo dio koji smanjuje kronične upale. A gljive bi mogle spadati u takvu skupinu hrane koja upravo balansira između ta dva svijeta: jači imunitet i smanjenje upala.

Postoje tisuće jestivih gljiva, iako se samo nekoliko njih proizvodi na industrijskoj razini od nekoliko tisuća tona godišnje. I to s dobrim razlogom. Ubrzavaju lučenje imunoglobulina A. Evo zašto je to važno.

Iako se koža smatra našim najvećim organom, mi zapravo više komuniciramo s vanjskim svijetom kroz svoje sluznice, u ustima, u cijelom probavnom traktu, reproduktivnom i mokraćnom sustavu, unutar žlijezda dojki, na površini očiju – to su zapravo naše najveće površine.

Uzmimo npr. crijeva. Ona sama pokrivaju površinu od oko 300 m2, možda kao površina teniskog terena, a velik dio je debljine od samo jedne stanice. Cca 7 mikrometara – samo jedna stanica. Jedan mikroskopski sloj je sve što nas dijeli od svih toksina, virusa i bakterija vani pa nam je potrebna jedna savršena obrana na toj  prvoj liniji.

Ta se naša obrana sastoji od “elitnih padobranskih jedinica” koje se zovu imunoglobulini A, u medicinskim krugovima poznatiji kao IgA. Imunoglobulin znači antitijelo; to su naša antitijela tipa A. Prva elitna postrojba.

Unosom određene vrste hrane može se povećati imunitet sluznice ubrzavanjem lučenja IgA. A budući da ga ima na sluznicama, bilo bi zgodno imati ga na sluznici usta i grla. I to baš u vrijeme raznih gripa i prehlada te upala grla. Možda kod nastavnika i profesora koji drže predavanja u zimskim mjesecima kada haraju kojekakvi virusi i bakterije. Stoga bi bilo zgodno konzumirati određenu hranu tim danima. Ali koju hranu i koliko?

Dakle, prema nekim istraživanjima ove naše obične gljive u trgovinama, popularno zvane “šampinjoni” – bijelog klobuka bi mogle biti od koristi. Pa su hranili pola ispitanika standardnom prehranom, a pola njih je konzumiralo svoju normalnu prehranu plus kuhane gljive s bijelim klobucima (šampinjoni), svaki dan u tjednu.

Zatim su uzimali uzorke sline i izmjerili količinu IgA koju su proizvodili. Nije bilo promjene u kontrolnoj skupini, ali nakon tjedan dana gljiva, sekrecija IgA skočila je za 50% te je čak je ostala tamo tjedan dana nakon što su prestali jesti gljive.

Ovo je pokazalo da konzumacijom samo običnih bijelih gljiva, otprilike 100 -300 grama na dan može rezultirati većim lučenjem IgA. Što je još bolje, povišeno lučenje je ostalo stabilno i 2 tjedna nakon konzumacije, ali se onda vratila na početnu vrijednost.

Dakle, to znači da će za pokretanje povećanog lučenja IgA biti potreban kontinuirani dnevni unos gljiva, pogotovo kod starijih osoba ili onih s oslabljenim imunitetom. A to pak znači da ne možete samo jednom pojesti gljive, a očekivati da ćemo zauvijek biti zaštićeni; morate ih učiniti dijelom vaše redovne prehrane svaki dan barem 1 tjedan, a onda 2 -3 tjedna pauza da bi se vidjeli neki rezultati.

Ako se nastavi povećavanje lučenja protutijela za 50%, može li to pridonijeti kroničnoj upali, što se podrazumijeva u razvoju različitih bolesti? 

Ne. Čini se da gljive imaju protuupalni kapacitet, što znači da ih se može smatrati potencijalnim izvorom prirodnih protuupalnih sredstava.

Koja bi to kemijska tvar u gljivama bila odgovorna za takvo djelovanje?

Prvi na listi sumnjivaca bio bi pirogalol, koji se nalazi u raznim gljivama, djeluje tako da smanjuje upalu, dok istodobno pojačava imunološko i antikancerogeno djelovanje.

Ipak za sada je, čini se, najbolje koristiti gljive takve kakve jesu bez neke ekstrakcije djelatnih tvari u tableti. Stoga bi bilo zgodno, barem u ovom zimskom periodu, “napucati se” gljiva svaki dan cijeli tjedan. Pa za 2 tjedna ponoviti “kuru”.

Ako napuhavaju, tada je potrebno uzimati probiotike s enzimima i jačati želučanu kiselinu za bolju probavu. Pritom treba imati na umu da je hrana multidimenzionalna, a to znači da djeluje u više smjerova, ne nužno pozitivnih ili negativnih. Ovisi o trenutnom stanju i potrebama organizma. A to drugim riječima znači da oni koji imaju povišene urate u tijelu, giht, bi trebali pripaziti na unos gljiva i smanjiti ga. I dodavati više salate koja alkalizira.

IZVOR: https://www.krenizdravo.hr/

SLIKA: https://pixabay.com/

Lovor je dobro poznata biljka u našim krajevima, posebno uz more. Većinom ga koristimo u kuhanju, kao začin, jer olakšava probavu masnije hrane (dodaje se gulašima, umacima, pečenjima) i smanjuje nadutost. No njegovo djelovanje i dobrobiti za organizam tu ne prestaju i naprosto su fascinantne

Kao analgetik

Lovor je odličan analgetik, te smanjuje bol kod napetih i bolnih mišića i grčeva. Kada treba djelovati brzo, bolno područje premažite s nekim baznim uljem (idealno arnikom jer ublažava mišićnu napetost, no može se koristiti bademovo ulje ili makadamija jer se oba brzo upijaju), a nakon toga kapnite jednu ili dvije kapi lovora. Dobro utrljajte i izmasirajte. Ponovite 2-3 puta dnevno, nekoliko dana.

Osim ovog jednostavnog načina, kod bolnih mišića mogu se koristiti i topli oblozi. U 500ml vode dodajte 6 kapi eteričnog ulja lovora, namočite mali ručnik, dobro ocijedite i stavite na dio tijela koji treba tretirati. Kada se ohladi ponovo namočite i stavite oblog. Ponovite nekoliko puta. Kod jake boli, nakon obloga, možete nanijeti malo snažniju mješavinu koja se sastoji od: 20 ml baznog ulja arnike i 10 ml badema, u što dodate 10 kapi ružmarina 1,8 cineol, 7 kapi čempresa (pokreću cirkulaciju), 10 kapi petit grain gorke naranče (listovi gorke naranče) ili 10 kapi lavande prave (opuštaju grčeve), te 10 kapi lovora (ublažava bol i potiče limfu).

Lovor ublažava bol kod artritisa, reumatoidnog artritisa, neuralgija, stoga ga slobodno koristite.

Antivirusno djelovanje i ublažavanje dišnih smetnji

Zbog svog antivirusnog djelovanja ulje lovora idealno je za hladno vrijeme. Želite li se zaštiti od gripe i drugih virusnih oboljenja, jednu kap lovora nanesite na limfne čvorove (vrat ili ispod pazuha). Ovakav tretman ponovite samo nekoliko dana. Naime, često korištenje lovora na koži može izazvati preosjetljivost. Upravo zato, kod djece izbjegavajte nanositi eterična ulja direktno na kožu, osim lavande.

Kao preventiva ili ako ste već bolesni – mješavina od 30ml baznog ulja s 10 kapi ravensare, 10 kapi lovora i 5 kapi ruže pomoći će ojačati imunološki sustav i pripremiti vas u borbi protiv virusa i bakterija.

Da je ulje lovora odlično kao preventiva i da njegovo isparavanje sprječava širenja zaraze, znao je i sam imperator Klaudije koji se u vrijeme epidemije kuge preselio u Laurentium poznat po lovorovim šumama! Kod nas, na području Opatije i Lovrana (po čemu je sam grad i dobio ime), svuda raste ova, samonikla biljka specifičnog mirisa. Za snažan utjecaj lovora na virusne dišne infekcije znali su i austro-ugarski liječnici koji su svoje bolesnike liječili, između ostalog, i šetnjom po okolnim brdima kako bi udisali ova divna eterična ulja.

Kod dišnih problema eterično ulje lovora pomaže u razgradnji sluzi i olakšava iskašljavanje. Koristi se i kod bronhitisa i sinusitisa. Možete ga koristi u aroma lampici – ukapajte 10 kapi u prostoriji gdje se nalazite.

Njega kože i kose

Lovor djeluje snažno na gljivična oboljenja kože, naročito kod roda Candida. Kod oboljenja na rukama ili stopalima u 30 ml baznog ulja dodajte 20 kapi palmarose, 15 kapi čajevca, 10 kapi lovora. Namažite na zahvaćeno područje 2-3 puta dnevno.

Njega masne kože i akni – U 20 ml baznog ulja lješnjaka dodajte 5 kapi lovora, 7 kapi palmarose (regulira sebum), te 3 kapi čajevca (djeluje na nečistoće).

U 1 dcl vode dodajte jednu kap ulja lovora, ili kadulje ili čajevca kod afti, problema s desni ili paradentoze.

Djeluje na vlasište i bolji rast kose – u šamponsku bazu (100 ml) dodajte jednu jušnu žlicu kantariona u koji ste već dodali 20 kapi ružmarina 1,8 cineol, 10 kapi lovora, te 5 kapi slatke naranče. Koristite kao svaki drugi šampon.

Važno:

ovo eterično ulje trebaju izbjegavati trudnice i manja djeca. Isto tako, dugotrajno nanošenje na kožu može izazvati alergijske reakcije, stoga treba biti pažljiv kod doziranja. Kod svih bolesti čiji simptom potraje, svakako se obratite liječniku.

IZVOR: https://www.femina.hr/

SLIKA: https://pixabay.com/

Drži se da dunja potječe iz sjevernog Irana, gdje je rasla kao samonikla biljka. U staroj Grčkoj spominje se 650. godine prije Krista, gdje su je zvali jabuka iz Kidona, prema području u kojem su se uzgajale najkvalitetnije sorte dunje. Danas dunju možemo naći u zemljama Sredozemlja te sjeverne i južne Europe.
Sir od dunja (dunje kuhane do tvrdoće da se mogu rezati nožem) poznat je u Francuskoj već stoljećima, a Ivani Orleanskoj bio je omiljena poslastica.
Dunja je raširena i u Hrvatskoj, od sjevera do juga Lijepe naše. Zanimljivo, u Hrvatskom primorju mogu se naći i divlje, samonikle dunje.
U Sjevernoj Americi, to izrazito jesensko mirisno voće uzgaja se tek od 17. stoljeća. U stara vremena dunju su držali znakom plodnosti. Tako su mladenci – uoči vjenčanja – morali pojesti dunju kako bi im brak bio plodan i sretan.

U mnogim našim kućama, od Hrvatskog zagorja i Slavonije do Dalmacije, u jesen se dunje stavljaju na ormare ili zidne police u dnevnom boravku ili spavaćoj sobi jer prostor ispunjavaju ugodnim mirisom. Dunja je svoje mjesto dobila i u brojnim pjesmama, naročito narodnim.


Dunja je ljekovita

Sok i sirup od dunje vrlo su ljekoviti. Zahvaljujući taninu i sluzi, povoljno djeluju na rad crijeva i pomažu kod suzbijanja infektivnih bolesti. Dunjin sok, ukuhan s istom količinom šećera, liječi kašalj i astmu te akutan proljev. Pečena ili kuhana dunja preporučuje se kod upale želučane i crijevne sluznice. Čaj od cvjetova dunje pomaže za smirenje kašlja.

Spremnik minerala i vitamina

U dunji ima kalija, kalcija, magnezija, natrija, željeza, sumpora, klora i bakra, a od vitamina: karotena (provitamina A), vitamina B1, B2, vitamina C i niacina. U dunjinim sjemenkama ima masti, tanina, pektina, šećera, jabučne kiseline, amigdalina, emulzina i protida.
Deset dekagrama svježe dunje ima energetsku vrijednost od 63 kalorije, a džem od dunja jači je više od četiri puta jer ista količina daje čak 258 kalorija.
Dunja protiv opeklina

Dvije žličice dunjinih sjemenki valja kuhati 3 do 5 minuta, zatim vodu odliti i skuhane koštice dobro zgnječiti (u mužaru) te pomiješati s istom količinom (neslane) svinjske ili guščje masti. Kada dobijete dobro izmiješanu glatku smjesu, mast protiv opeklina spremna je za uporabu. Opekline se tom mašću mažu svakodnevno – do izlječenja, odnosno zacjeljenja rana.
Protiv bora i ispucanih usana

Jušnu žlicu sjemenki dunje izrežite sitno ili usitnite u mužaru pa prelijte dvjema jušnim žlicama proključale vode. Ostavite da stoji 10 minuta i dobro izmiješajte. Dobivenom mješavinom mažite ispucane usne ili mjesta na licu s izraženim borama. Učinak dunjinih sjemenki naprosto je čudesan, ali terapija valja biti redovita i dugotrajna.
Mnoge naše prabake i bake ključ za lice bez bora i lijepo njegovane usne (bez kozmetičkih krema i šminke) tražile su u dunjinim sjemenkama. Protiv bora može se pripremiti i dunjin losion: 20 dekagrama kožice dunje valja držati dva tjedna u tri decilitra jače rakije (komovice). Nakon toga rakija se procijedi, ulije u tri bočice i hermetički zatvori. Pripremljenim losionom mažu se dijelovi lica s borama, dva puta dnevno.

Za bolju probavu

Pomoću sokovnika iscijedite litru soka dunje pa ga pomiješajte s 1,5 kilograma šećera. Dobivenu smjesu kuhajte na laganoj vatri (ne smije ključati) sat vremena. Dobiveni sirup ohladite i ulijte u tamne boce. Za bolju probavu uzimajte – 20 dana – tri puta dnevno, prije jela, po jušnu žlicu dunjina sirupa. Razumljivo, zbog velike koncentracije šećera, dijabetičari taj sirup moraju zaboraviti.
Istarska juha s dunjama

Pola kilograma dunja izrežite na kriške i ispecite u pećnici. Ispečene dunje stavite u zemljanu posudu, prelijte ih litrom dobroga crnog vina (terana ili burgonje), dodajte 15 dkg šećera i čajnu žličicu maslinova ulja. Prema želji popaprite. U tu istarsku juhu moči se kruh ispod peke ili prepečenac. Oprezno s količinom jer ta juha vodi u pijanstvo! Dijabetičari je mogu gledati samo izdaleka!

Francuski sir od dunja

Dva kilograma dunja dobro operite u hladnoj vodi i obrišite suhom krpom. Nemojte im guliti kožicu. Kuhajte ih u vodi dok potpuno ne omekšaju. Kada se dunje ohlade, izrežite ih na komadiće i propasirajte. Dobivenu masu izvažite pa na 1,5 kilogram pirea od dunja stavite kilogram šećera. Izmiješanu smjesu kuhajte na laganoj vatri 45 minuta, neprestano miješajući da ne zagori. Odmah nakon završetka kuhanja sir od dunja ulijte u odgovarajući lim, plitku staklenu posudu ili u manje limene ili staklene posudice. Kad se ukusna slastica ohladi, veće komade treba narezati na kocke i uvaljati u šećer u prahu. Čuva se na suhom i tamnom mjestu.
Francuski sir od dunja jak je izvor energije, ali se može uzimati i kao lijek jer poboljšava probavu. Razumljivo, ne preporučuje se pretilim osobama i dijabetičarima.
IZVOR: http://www.zzjzpgz.hr/

SLIKA: https://pixabay.com/

Ljudski organizam svakodnevno je izložen brojnim uzročnicima bolesti. Pravilna prehrana ima važnu ulogu u podržavanju rada imunosnog sustava koji je glavna zaštita od sezonskih infekcija, poput prehlade ili gripe.

Tome u prilog ide i činjenica da je probavni sustav zbog svoje velike površine najveći imunosni organ u organizmu.

Za održavanje jakog imuniteta važan je adekvatan unos svih sastojaka hrane – makro- i mikronutrijenata, ali i fitokemikalija. Općenito, oslabljeni imunitet povezuje se s nedostatkom nekog nutrijenta.

Makronutrijenti i mikronutrijenti obuhvaćaju:

• proteine
• ugljikohidrate
• masti
• minerale
• vitamine.

Fitokemikalije su sastojci koji se nalaze u hrani biljnoga podrijetla. Nemaju nutritivnu vrijednost, niti su nužne za normalno funkcioniranje organizma, ali korisne su u podržavanju zdravlja.

Imunosni sustav
Imunosni sustav jedan je od najsloženijih organskih sustava u našem tijelu kojemu je uloga:

• zaštita organizma od infekcija
• zaštita od razvoja raka
• regulacija procesa cijeljenja rana.

Tri su načina rada imunosnog sustava:

1. Nadziranje – u ovoj fazi nalazi se imunosni sustav osoba koje su zdrave. Tada stanice imunosnog sustava uspješno uništavaju sve uljeze bez pojave bolesti i simptoma. Pravilna prehrana podržava funkcionalno nadziranje.
2. Reakcija – kada nadziranje nije dovoljno za uništavanje uljeza, dolazi do aktivacije imunosnog sustava. Naglo se povećava broj imunosnih stanica, a kao posljedica procesa koji se odvijaju dolazi do pojave simptoma poput upale i vrućice. Također, povećavaju se potrebe za unosom pojedinih nutrijenata.
3. Razrješenje – nakon uništenja uljeza, imunosni sustav vraća se u normalno stanje – stanje nadziranja.

Loš imunitet – mogući razlozi

Loš ili oslabljeni imunitet ne može pružiti odgovarajuću zaštitu organizma od različitih uzročnika bolesti. Oslabljeni imunitet može biti posljedica različitih stanja:

• HIV-a
• nekih vrsta raka
• virusnog hepatitisa
• različitih akutnih bolesti
• medicinskih tretmana
• pothranjenosti
• stresa
• starije životne dobi

Neadekvatna prehrana, tj. pothranjenost može biti razlog lošeg ili oslabljenog imuniteta. Nedostatak bilo kojega nutrijenta može oslabiti odgovor imunosnog sustava.

Osim deficita, tj. manjka nutrijenata, imunosni sustav slabiji je i kod osoba s prekomjernom tjelesnom masom i pretilih pojedinaca jer je njihov organizam neprestano izloženi blagoj upali. 

Također, pojedini sastojci hrane koji su zastupljeni u nepravilnoj prehrani, poput jednostavnih šećera i zasićenih masnih kiselina mogu imati negativne učinke na imunosni sustav i oslabiti njegovu djelotvornost.

Nutrijenti važni za imunitet

Pravilna uravnotežena prehrana opskrbljuje organizam svim sastojcima koji su nužni za normalan rad imunosnog sustava u fazi nadziranja, tj. u obrani od uljeza prije nego što on uspije dovesti do nastanka bolesti.

Oblikovanje zdravih prehrambenih navika siguran je recept za osiguravanje zdravog i jakog imuniteta. Jedan od načina na koje se može oblikovati pravilna prehrana je njezinim prilagođavanjem nekim od prehrambenih obrazaca za koje je dokazano da djeluju povoljno na zdravlje. Primjerice, jedan od najpoželjnijih prehrambenih obrazaca je mediteranska prehrana ili dijeta.

Uz to, korisno je unositi namirnice koje imaju utjecaj na prirodne mehanizme detoksikacije u organizmu.

U fazi imunosne reakcije potrebe za većinom nutrijenata rastu zbog povećanoga metabolizma i stvaranja velikog broja novih stanica, prvenstveno stanica imunosnog sustava.

Iako se potrebe za većinom nutrijenata povećavaju, postoje iznimke poput željeza, koji nije potreban u većim količinama.

Slijedi pregled sastojaka u hrani koji imaju osobito važnu ulogu u normalnom funkcioniranju imunosnog sustava i čije su potrebe povećane dok traje imunosna reakcija.

Ipak, treba imati na umu da povećanje unosa pojedinih nutrijenata, poput vitamina C, neće dovesti do sprječavanja pojave infektivne bolesti, osim ako dovoljan unos tog nutrijenta nije ostvaren prehranom. Ipak, može dovesti do ublažavanja simptoma i skraćivanja dužine bolesti.

Također, odgovarajuća higijena i dalje je iznimno važna za sprječavanje pojave infekcije.

Proteini

Proteini su važni za proces zacjeljivanja rana i oporavak. Osim toga, mnoge molekule koje omogućuju međusobnu komunikaciju stanica imunosnog sustava građene su upravo od proteina.

Hrana bogata proteinima obuhvaća:

• krto meso
• ribu i morske plodove
• jaja
• soju
• mahunarke
• orašaste plodove
• sjemenke.

Vitamin C

Vitamin C potiče stvaranje antitijela koja pomažu u borbi protiv uzročnika infekcije i sudjeluje u jačanju imuniteta. Suplementacija visokim dozama vitamina C (> 200 miligrama) prije prehlade mogla bi imati učinka na trajanje prehlade i jačinu simptoma.

Međutim, vitamin C nije se pokazao djelotvornim u sprječavanju pojave prehlade, osim kod pojedinaca koji su izloženi ekstremnim uvjetima, poput izrazito hladnoga vremena i intenzivne tjelesne aktivnosti.

S povećanim unosom potrebno je krenuti još dok je osoba zdrava jer započinjanje suplementacije tek kada prehlada nastupi nema nikakvog učinka.

Osim suplementacije, korisno je unositi i hranu bogatu vitaminom C. To su:

• citrusi
• paprika
• sok od rajčice
• kivi
• brokula
• prokulice
• jagode.

Cink

Cink podržava normalan rad imunosnog sustava i može pomoći prilikom zacjeljivanja rana.

Hrana bogata cinkom je:

• krto meso
• riba i morski plodovi
• mlijeko
• cjelovite žitarice
• grahorice
• sjemenke
• orašasti plodovi.

Osim njegove važnosti u podržavanju rada imunosnog sustava u stanju pripravnosti, cink može biti koristan i kada nastupi prehlada. Naime, prema pregledu Nacionalnog centra za komplementarno i integrativno zdravlje (NIH) u SAD-u oralne pastile cinka pokazale su se djelotvornima u smanjivanju trajanja simptoma prehlade, ako se počnu unositi unutar 24 sata od pojave simptoma.

Magnezij

Magnezij je nužan za normalno funkcioniranje imunosnog sustava, a prosječno 10-30 % opće populacije ima blagi nedostatak magnezija.

Namirnice bogate magnezijem su:

• tamna čokolada
• avokado
• orašasti plodovi
• mahunarke
• tofu
• sjemenke
• cjelovite žitarice
• tamnozeleno lisnato povrće.

Omega-3 masne kiseline

Omega-3 masne kiseline djeluju protuupalno i osobito su važne u oporavku imunosnog sustava nakon preboljele infekcije.

Omega-3 masne kiseline koje su osobito važne su eikozapentaenska (EPA) i dokozaheksaenska (DHA). One se nalaze u:

• skuši
• lososu
• ribljem ulju
• haringi
• kamenicama
• sardinama
• inćunima.

U hrani biljnog podrijetla omega-3 masne kiseline nalaze se u obliku alfa-linolenske masne kiseline. Iako je i ona omega-3 masna kiselina, njezina pretvorba u DHA i EPA slabe je učinkovitosti, stoga je važno unositi omega-3 masne kiseline konzumiranjem 1-2 porcije ribe tjedno ili korištenjem dodataka prehrani s DHA i EPA.
Fitokemikalije
Pokazalo se da je moguće pripremiti imunosni sustav za razdoblje infekcija unosom obilja voća i povrća te redovitim pijenjem čaja. Oni obiluju fitokemikalijama koje su se pokazale djelotvorne u pripremanju imunosnog sustava na brži i bolji odgovor na uzročnike infekcije.

Uz to, voće, povrće i čaj sadrže i druge sastojke koji su korisni za održavanje jakog imuniteta. To su:

• vitamin C
• folna kiselina
• vitamini B skupine
• vitamin A
• vitamin D
• prehrambena vlakna.

Pravilno rukovanje s hranom
Vrlo je jasno da je prehrana koja je raznolika, uravnotežena i umjerena nužna za jaki imunitet. Međutim, osim dovoljnog unosa svih nutrijenata putem hrane, važno je pobrinuti se i za pravilno rukovanje hranom kako bi se izbjegao rizik od njezine kontaminacije.

Važno je:

• oprati voće i povrće prije guljenja i konzumacije
• izbjegavati nedovoljno termički obrađeno meso, ribu i jaja
• pravilno skladištiti hranu
• dati prednost pasteriziranom mlijeku i sokovima nad onima koji nisu pasterizirani.

Pripravak za imunitet

Unos mnogih od navedenih korisnih sastojaka možete ostvariti uvrštavanjem ovoga smoothieja u vašu prehranu. On može biti izvrstan zajutrak ili međuobrok.

Za pripremu 2 porcije smoothieja trebat će vam:

• 1 jabuka,
• 2 veće mrkve,
• 1 naranča,
• 2 žlice chia sjemenki,
• 1 žličica đumbira u prahu,
• vode po potrebi.

Priprema smoothieja:

1. Operite jabuku, mrkve i naranču.
2. Ogulite ih i stavite u blender zajedno s ostalim sastojcima.
3. Dodajte onoliko vode koliko je potrebno za uspješno blendanje.
4. Uključite blender na 1-2 minute, dok se svi sastojci ne usitne.
5. Poslužite smoothie.

IZVOR: https://www.krenizdravo.hr/

SLIKA: https://pixabay.com/

Ništa ne podsjeća na jesen kao vrući kesteni koji griju promrzle dlanove na tmuran dan. Miris kestena, bilo pečenih ili kuhanih, uvijek stvara osjećaj ugode i topline .Kesteni se pojavljuju i konzumiraju još u prethistoriji na prostorima Mediterana i Azije. U početku su uzgajani u Kini, Japanu, a potom su ih rimske legije donijele u Europu. Poznato je da su pečeni kesteni prodavani na ulicama Rima u davnom 16 st., pa se opojni miris već tada širio ulicama grada baš kao što to čini i danas.

Plod kestena je crvenkasto-smeđe boje i glatke površine. Raste unutar bodljikave košuljice koja se raspukne u jesen kada plod sazrije. Kesteni pripadaju skupini orašastih plodova, no od svojih se rođaka (oraha, badema i lješnjaka) razlikuju nižim udjelom masti i visokim udjelom škroba te jedini sadrže vitamin C. Kesteni se odlikuju posebnom teksturom i slatkim, blagim okusom.

Poznato je stotinu različitih vrsta kestena. Općenito se dijele na pitome i divlje. Pitomi su jestivi, a posebna poslastica među njima su lovranski maruni koji su slađi i veći od običnih kestena. S druge strane, divlji kesten, koji nažalost nije za jelo, posjeduje ljekovita svojstva. Najčešće se spominje kao pomoć kod varikoznih vena i oštećenja kapilara, a njegovi ekstrakti koriste se za pripremu ljekovitih pripravaka.

Iako spada u kategoriju suhog voća, kesten nije, kao ostalo slično voće, toliko visokokaloričan. Oko 100 g kestena sadrži oko 200 kcal, a predstavlja nutritivno visokovrijedan i zasitan obrok. Jesenski dani su stigli, a s njima i kesteni – ako pazite na liniju, jedite ih pečene i kuhane, ali i kao kesten pire s light šlagom

Nutritivna vrijednost

Po nutritivnom sastavu kesteni su slični smeđoj riži, a odličan su izvor elemenata u tragovima (minerala koji su nam potrebni u vrlo malim količinama). Bjelančevine im nisu jača strana, no zato su vrlo bogati škrobom, te je od ovih plodova moguće napraviti i brašno. Kesten je siromašan mastima i na 100 g ima cca. 200 kcal (npr. ista količina oraha ima više od duplo – oko 500 kcal). Zapravo zbog velike količine škroba sastav kestena sličan je sastavu žitarica!

 Kesten je jedini orašasti plod koji sadrži vitamin C, a predstavlja izvrstan izvor vitamina B6. Kesteni su također i dobar izvor kalija i folne kiseline te prehrambenih vlakana neophodnih za pravilno funkcioniranje probavnog sustava. Kesten je namirnica koju odlikuje nešto viša energetska vrijednost, budući da 100 grama pečenog kestena sadrži oko 245 kcal. Iako je plod kestena vrlo hranjiv, dosta se teško probavlja. Zanimljivo je da pečeni kesten sadrži više vitamina, a kuhani veću količinu mineralnih sastojaka.

Zbog visokog postotka škroba, proteina, vitamina i mineralnih soli u svom sastavu te malog sadržaja masti, kesten predstavlja vrijednu namirnicu u nutritivnom smislu. Nutricionisti ga upravo zbog toga preporučaju u dijetoterapiji pojedinih bolesti i u posebnim stanjima organizma, ali i kao namirnicu koju valja jesti tijekom držanja dijete. Kesten nadoknađuje istrošene energetske zalihe u tijelu, osigurava unos visokovrijednih minerala, daje snagu i potrebnu čvrstoću mišićima, jača imunitet i djelotvoran je u borbi protiv anemije.

Kesten je posebno djelotvorna protiv anemije jer je odličan izvor željeza, a kako je lako probavljiv, preporuča se i onima koji boluju od gastrointestinalnih smetnji te bolesti probavnog trakta.

Odabir kestena

Kod kupovine kestena treba obratiti pažnju da su plodovi veći, sjajni, bez rupica na ljusci, što je znak da nema nepoželjnih ličinki. Kada ih uzmemo u ruku, masa im mora odgovarati veličini, a ne smiju imati šuplji zvuk kada ih protresemo.

Kestene treba čuvati na hladnom do 2 tjedna, a korisno je provjeriti jesu li se na pojedinim plodovima pojavile rupice i tada takve plodove treba izdvojiti.

Štite bubrege i puni su vitamina
Relativno velika energetska vrijednost koju duguje visokom udjelu škroba čini kesten odličan izbor za sportaše, osobe izložene tjelesnim naporima te djecu. S obzirom da obiluju kalijem, a istovremeno su siromašni natrijem, kesteni se savršeno uklapaju u prehranu osoba s kardiovaskularnim i bubrežnim oboljenjima.

Također, prehrambena vlakna sadržana u njima mogu biti od pomoći svim osobama s neredovitom stolicom.

5 razloga zbog kojih moramo češće jesti kestene

1. Namirnica koja zasićuje
   Stotinu grama pečenog kestena ima oko 245 kalorija, pa zato plodove nazivamo namirnicom visoke energetske vrijednosti. Zanimljivo je da se kalorijska vrijednost udvostručuje njegovom termičkom obradom, a povećava se količina bjelančevina i ugljikohidrata u plodu.

   2. Namirnica za prehranu bez glutena
   Više od četrdeset posto kestena čini škrob, zbog čega je pogodan za pripremu pirea, juha, te drugih slatkih i slanih jela. S obzirom na to da sadrži gluten, preporučuje se osobama koje boluju od celijakije ili ga izbjegavaju u svojoj prehrani.

   3. Namirnica koja potiče rad crijeva
   Kesteni su odlični izvori prehrambenih vlakana koji smanjuju razine lošeg kolesterola u krvi, ali i potiču rad crijeva, odnosno jamče bolju i redovitiju stolicu. 

4. Namirnica koja čuva bubrege i srce
Kesten je bogat kalijem i fosforom, kao i nezasićenim mastima, pa se preporučuje osobama koje pate od bolesti srca i kardiovaskularnog sustava, ali i bubrežnim bolesnicima. Uz to ima značajnu količinu vitamina A, B i C, te mangana, kalcija, klora, željeza i magnezija.

5. Namirnica koja jača imunitet i kosti
Bakar je mineral koji pojačava snagu kostiju, pomaže u proizvodnji crvenih krvnih zrnaca, poboljšava rad živaca i osnažuje imunitet tijela. Osamdeset grama kestena dnevno zadovoljava petinu potreba za ovim mineralom, pa se svakako prepustite uživanju u ovom orašastom voću. 

Med od kestena

Med od kestena je vrlo nutritivan med tamne boje, a dobiva se od različitih vrsta kestena. U Europi se med od kestena najčešće dobiva od cvjetnog nektara pitomog kestena.

Svježi med od kestena može se pronaći diljem Europe od svibnja do srpnja. U nastavku članka pročitajte više o ljekovitosti meda od kestena i njegovoj upotrebi.

Med od kestena je neobično tamne boje te blago slatkastog gorkog okusa, koje zahvaljuje spojevima taninima u sastavu. Med od kestena sadrži visok udio fruktoze u svom sastavu, zbog čega se rijetko kristalizira i u tekućem je obliku.

Upravo zbog svog blago gorkastog okusa, ovaj med odlično se slaže s jakim sirevima kao što je gorgonzola. Često se stavlja na tost s maslacem, a odlično se uklapa kako uz slana tako i uz slatka jela. Talijani ga često sparuju s ricottom i plavim sirom.

 Med od kestena se može dodati u:

• juhe,
• umake za tjestenine,
• variva,
• palačinke,
• kekse,
• kobasice,
• alkoholna pića. 

Med od kestena ima ljekovita svojstva koja mogu pomoći kod različitih zdravstvenih stanja ili za jačanje imuniteta. Sadrži brojne minerale i vitamine, među kojima su vitamin C, B, kalij, mangan, željezo itd.

Neke od zdravstvenih prednosti meda od kestena su:

• antibakterijsko i protuupalno djelovanje,
• daje energiju i smanjuje umor,
• potiče cirkulaciju i snižava krvni tlak.

Ovaj med sadrži i tanine, biljne spojeve koji mu daju blago gorki okus. Ti spojevi mogu djelovati antioksidativno, štiteći stanice od oksidativnih oštećenja prouzrokovanih slobodnih radikalima.

Istraživanje, objavljeno 2018. godine u časopisu Frontiers in Microbiology, dokazalo je da med od kestena ima antibiotski učinak na bakterije Pseudomonas aeruginosa i Escherichie Coli , koji su česti uzročnici ljudskih bolesti. 

Med od kestena i gastritis

Med od kestena ljekovito djeluje i na grlobolju te gastritis zato što je viskozan i ima nizak sadržaj vlage. Ima umirujuće djelovanje time što omogućava stvaranje zaštitnog sloja u grlu i želucu prevenirajući daljnju iritaciju. 

Osim kod gastritisa može pomoći i u slučaju respiratornih infekcija ili čireva. Najbolje ga je konzumirati sirovog “na žličicu” ili u čaju.

Med od kestena i probava

Ovaj med ima pozitivne učinke i na probavni sustav te može doprinijeti ublažavanju probavnih smetnji. Najbolje ga je uzimati samog ili u čaju.

Ima nisku razinu kiselosti i brzo se apsorbira u tijelo pa ne iritira gastrointestinalni trakt. Često se koristi i za ublažavanje čireva, urolitijaze i drugih bubrežnih bolesti.
Med od kestena za djecu

Djeca smiju početi konzumirati med kada navrše godinu dana, prije toga se ne preporučuje. Ako želite da vaše dijete što prije iskusi pozitivne učinke ovog meda, najbolje je započeti s malim količinama da vidite kako djeluje. 

Med se ne preporučuje maloj djeci osjetljivog želuca. Ako se djetetu ne sviđa med od kestena, možete mu ponuditi neki blaži i slađi med za početak.

Prije nego što djetetu u prehranu uvedete med od kestena, savjetujte se s njegovim liječnikom. 

Čaj od lista kestena

je poznati narodni lijek protiv tegoba s dišnim sustavom poput bronhitisa i astme, dok se kora i drvo kestena zbog bogatstva taninima upotrebljavaju kao adstrigensi.

Priprema kestena Gastronomska primjena seže mnogo dalje od pukog uživanja u kuhanim ili pečenim kestenima. Dijapazon jela s kestenima raznolik je i prostire se od juha, preko glavnih jela do deserata i pečenih slastica.

Kesteni se nerijetko dodaju i salatama te jelima od tjestenine. U mnogim je zemljama svijeta Božić nezamisliv bez purice punjenje nadjevom od kestena. Osim uživanja uz šlag, pire od kuhanih kestena (zbog konzistencije slične krumpiru) svoju primjenu nalazi i kao punjenje za razna tijesta. Također, upotrebljava se i u pripremi umaka koji se poslužuju uz divljač. Pečeni kesteni se mogu osušiti i samljeti u brašno koje daje bogatu i ukusnu koru pri pripremi kolača i pita.

IZVOR: https://www.femina.hr/ https://miss7zdrava.24sata.hr/ https://punkufer.dnevnik.hr/ https://www.krenizdravo.hr/

SLIKA: https://pixabay.com/

Posljednja istraživanja pokazuju da šljiva smanjuje „loš” kolesterol, jača kosti, smanjuje neke faktore rizika raka debelog crijeva… Ova naša stara ljubičasta prijateljica nije samo ukusna uvertira u jesen, već i pravi rudnik zdravlja

Sočna i mirisna, ukusno slatka, šljiva se jede prirodna, kao pekmez ili u kolačima. Ipak, treba je uživati umjereno, zbog sorbitola i difenil-izatina, dviju supstanci, koje su poznate po svojim laksativnim djelovanjima… O bilo kojoj vrsti da se radi, šljiva je niskokalorično voće. Valja je jesti najviše zbog njenih nutritivnih svojstava: vitamina C (5 do 8 mg na 100 g, ovisno o kojoj se vrsti radi), magnezija, željeza i kalcija, a naročito je treba uzimati zbog velike količine kalija (240 mg na 100g). Šljiva nam daje i vlakna u značajnim količinama (2 g na 100 g). Ali, u slučaju unakrsne alergije, treba je svakako izbjegavati. To se posebno događa u kombinaciji s aspirinom, jer ona u sebi sadržava salicilnu kiselinu.

Postoji više od 2 000 vrsta šljiva raznih boja (crne, crvene, blijedo-ljubičaste, žute). Postotak antioksidansa u njima varira ovisno o vrsti i mjestu uzgoja. To voće konzumira se svježe ili suho (takozvane suhe šljive) ili čak kao sok od suhih šljiva. Suhe šljive poznate su po svom laksativnom djelovanju, sadrže također antioksidanse i gomilu vitamina i minerala.

Protiv kolesterola i za čvrste kosti

Rezultati znanstvenih istraživanja, pokazuju da je konzumacija dvanaest šljiva dnevno kroz osam tjedana smanjila kolesterol – LDL («zločesti» kolesterol) kod osoba koje su već imale hiperkolesterolemiju. S istim ciljem su se radila ispitivanja za sveukupni kolesterol, ali nije se došlo do nekih značajnijih rezultata. Tek će nove studije na životinjama i ljudima omogućiti da se bolje utvrde sastojci koji se nalaze u svježoj i suhoj šljivi, a koji bi mogli imati učinkovito djelovanje na smanjenje kolesterola u krvi.

Jedna nedavna studija provedena na životinjama, pokazala je da konzumacija suhih šljiva povećava antioksidacijski kapacitet organizma i smanjuje neke faktore rizika raka debelog crijeva. Pokazalo se da su ekstrakti šljiva pomogli da se smanji razvijanje i inhibira proliferacija raznih kanceroznih stanica in vitro.

Neke studije su pokazale da se konzumacijom suhih šljiva prevenira smanjenje gustoće kostiju (koja je između ostalog uzrokovana i zbog manjka hormona) kod životinja. Konzumacija suhih šljiva mogla bi također imati učinkovito djelovanje i na zdravlje kostiju kod žena u menopauzi. S tim u vezi, jedna je studija pokazala da je svakodnevno uzimanje 100 g suhih šljiva (što je po prilici 12 suhih šljiva) kroz tri mjeseca znatno povećalo markere u krvi koji pokazuju povećanje gustoće kostiju.

Crijeva će vam biti zahvalna

Laksativni učinak suhih šljiva kao i soka od suhih šljiva vrlo je dobro poznat. Taj učinak pripisuje se između ostalog i jednoj supstanci koju sadržava suha šljiva, a to je dihidroksi-fenil izatin, koji stimulira peristaltiku crijeva. Osim toga, sorbitol (vrsta šećera) kao i neki sastojci fenola suhe šljive pripomažu tom laksativnom učinku. Konačno, kao i sva druga suha voća, tako i suhe šljive sadrže biljna vlakna koja se mogu pokazati vrlo učinkovitima u tretmanu konstipacije. Tako porcija od 25 g suhih šljiva (a to su otprilike 3 šljive), daje 5% od sveukupnog dnevnog unosa vlakana koji je za muškarce od 19 do 50 godina 25%, a za žene iste dobne skupine 7%.

Najvažnije hranjive tvari u šljivi su: željezo, vitamin B6, magnezij, kalij, mangan, bakar, vitamin B2, vitamin B3 i vitamin K.

Mrvičasta pita sa šljivama i lješnjacima

Sastojci:

Tijesto s lješnjacima:
– 250 g glatkog brašna
– 1 žličica cimeta
– 70 g lješnjaka
– 2 žlice šećera
– 160 g hladnog maslaca

Ostalo: 
– 1 kg šljiva
– 2 vanilin šećera

Priprema:

Lješnjake sameljite ili sitno nasjeckajte, kako volite. U zdjelu stavite brašno, cimet, lješnjake šećer i na kockice izrezan hladni maslac. Rukama umijesite kompaktno tijesto. Kalup za pitu (30 cm) namastite i lagano pobrašnite. Veći dio tijesta, otprilike 2/3 tijesta rasporedite/razmrvite po dnu kalupa prstima i sve lijepo utisnite. Preko tijesta rasporedite šljive kojima ste prethodno uklonili koštice. Preko šljiva pospite vanilin šećer i razmrvite ostatak tijesta. Kolač pecite 35-40 minuta na temperaturi od 180°C. Kolač poslužite topli uz kuglicu sladoleda od vanilije ili ohlađen uz šalicu kave ili čaja.

Dobar tek!
IZVOR: https://www.femina.hr/

SLIKA: https://pixabay.com/