Iako sam svjesna dobrobiti koje nam pružaju namirnice iz porodice lukovica poput češnjaka i luka, moram priznati da ih zbog nuspojava nakon konzumiranja takvih namirnica često izbjegavam. Unotač tome, vlasac me naprosto oduševio. Otkrila sam ga sasvim slučajno, kao sastojak jednog namaza naprosto izvanrednog. No, koliko god je meni vlasac bio nepoznat, tradicija korištenja vlasca zapravo datira još od ranog srednjeg vijeka. Vrlo je intenzivnog mirisa i po tome je svakako i izdaleka prepoznatljiv. Međutim, za razliku od ostalih vrsta luka, kod vlasca se koristi samo sjeckani list. Iznimno je finog i aromatičnog okusa, a za razliku od luka ili poriluka, manje je ljut. Bogat je beta-karotenom te vitaminima A i C, izvrsnim antioksidansima čija je uloga neutralizacija slobodnih radikala koji inače pomalo, ali sigurno oduzimaju ljepotu i vitalnost našem tijelu potpomognuti brzim tempom života i stresom koji svakodnevno proživljavamo. Osim toga, vlasac poboljšava apetit i probavu, snižava krvni tlak i kolesterol te također djeluje antibakterijski. U kulinarstvu je izrazito cijenjen te se koristi kao začin ili dodatak raznim jelima. Od salata, variva i juha, pa sve do meni tako omiljenih namaza. Svježe sjeckani vlasac svakako će oplemeniti svako jelo koje pripremate.

Vrlo je popularan i u kombinaciji s drugim začinima poput hrena i peršina. Što se tiče dodatka vlasca za vrijeme termičke obrade, vrsni znalci napominju kako ga je najbolje dodati na kraju kako ne bi izgubio svoju aromu.

L. Rađa, dipl. ing. preh. teh.

Jeste li ikada čuli za batat, odnosno slatki krumpir? Možda ste ga već imali priliku i probati? Dok je batat u brojnim stranim zemljama već odavno poznat, u Hrvatskoj je populariziran tek posljednjih nekoliko godina. Osobno me oduševio svojim okusom kada sam ga prvi put probala. Osim toga, obiluje vitaminima i mineralima kao što je vitamin C, B6 i D. Od minerala sadrži željezo, fosfor i magnezij. Već svi znamo koliko je vitamin C bitan za naše zdravlje, jer kao antioksidans brani naše tijelo od razarajućeg djelovanja slobodnih radikala na stanice organizma. Vitamin C igra važnu ulogu i u proizvodnji kolagena koji nam, između ostalog, omogućuje da izgledamo mladoliko i svježe.

Vitamin B6 ili drugim nazivom piridoksin ima vrlo važnu ulogu u metabolizmu aminokiselina. Preporučuje ga se uzimati kod problema nesanice i stresa koji su česte nuspojave ubrzanog načina života kakvim danas živimo. Kalciferol ili vitamin D bitan je za zdravlje naših kostiju, ali njegova najvažnija uloga je u održavanju konstantne koncentracije kalcija i fosfora u plazmi. Što se minerala tiče, željezo se u batatu nalazi u značajnijoj količini, a ono je neophodno za opskrbu krvi s kisikom. Iako je batat slatkog okusa, njegovi prirodni šećeri sporo se otpuštaju u krv. Tako se njihovim konzumiranjem dugo osjećamo sitima, bez velike oscilacije šećera u krvi. Stoga, bez obzira na to kako ga pripremali, svakako probajte batat, jako je zdravi, a njihov okusom će vas odmah osvojiti.

L. Rađa, dipl.ing.preh.teh.

Jaje je iznimna visokovrijedna nutritivna namirnica, koja je zapravo toliko savršena i idealna da iz nje može nastati potpuno novi život. Iako u ovom članku nećemo raspravljati o vječnoj dilemi – što je bilo prije, kokoš ili jaje; važno je napomenuti da je riječ o namirnici toliko značajnoj da je pronašla mjesto i u latinskoj izreci koja glasi „Ab ovo“ što znači od jajeta, tj. od početka.
Jaja predstavljaju jednu od najhranjivijih namirnica na svijetu, a sastoje se od ljuske, bjelanjka i žumanjka. Bjelanjak je savršen izvor bjelančevina jer sadrži sve esencijalne aminokiseline. Znamo da je hrana s esencijalnim masnim kiselinama iznimno bitna za našu prehranu jer to su aminokiseline koje ne možemo sami stvoriti, već ih moramo unijeti hranom u organizam.

Nadalje, jaja su vrlo dobar izvor luetina, biotina, kolina, riboflavina, vitamina D i E, folne kiseline i vitamina B12. Biotin je iznimno bitan za metaboličke procese ugljikohidrata i masti u našem organizmu, stoga konzumiranjem jaja stvaramo novu energiju u tijelu. Također, bitan je za održavanje lijepe i zdrave kože, kose, ali i noktiju. Željezo, koje se obilno nalazi u žumanjku jajeta, ima visoku bioraspoloživost, stoga se jaje preporučuje uvesti u prehranu ljudima kojima nedostaje tog minerala.
Jedino negativno što o jajima možemo reći jest da sadrže visok udio kolesterola; zbog toga osobe koje pate od povišenog kolesterola u krvi ne bi smjele prečesto konzumirati ovu namirnicu.

L.Rađa, dipl.ing.preh.teh.

U zadnje vrijeme zelena kava je postala pravi hit kao pomoćno sredstvo pri mršavljenju. Riječ je o neprženim sirovim zrnima kave čija je pržena inačica mnogima od nas neizbježan ritual čim se probudimo. Nepržena kava sadrži visoke količine klorogenične kiseline kojoj se pripisuju čudotvorna svojstva jer usporava izlučivanje glukoze u krv nakon obroka tako omogućavajući gubljenje težine, budući da se šećer ne skladišti. Provedene studije su pokazale kako spoj GCA što sadrži klorogeničnu kiselinu pomaže u sagorijevanju masti pa čak i bez tjelovježbe. Prženjem se klorogenična kiselina gubi.

ISTRAŽIVANJA

Šest pretilih osoba bilo je podvrgnuto tretmanu dugom dvanaest tjedana, a uzimali su dnevno između 750 i 1050 mg ekstrakta zelene kave. Mjerenja su nakon tretmana utvrdila da su ispitanici prosječno izgubili 10% težine i 4,4% masti.

Drugo istraživanje provedeno je nad skupinom od 100 pretilih žena. Jedna skupina žena dobivala je kapsule od 400 mg tri puta na dan, dok je druga skupina dobivala placebo. Nakon dva tjedna, žene koje su uzimale ekstrakt zelene kave u prosjeku su izgubile po kilogram. Važno je naglasiti da su im prilikom tretmana prehrambene navike ostale nepromijenjene.

Zelena kava podiže sposobnost i jača koncentraciju, što se odražava i na povećanoj sposobnosti učenja i zaključivanja. Također, klorogenična kiselina je vrlo jaki antioksidans, a budući da sprječava djelovanje glukoze saveznik je u borbi protiv dijabetesa. Svi jaki antioksidansi smanjuju rizik od tumora pa tako i zelena kava.

Na kraju, zelena kava nije nimalo štetna za zdravlje, ona je zapravo ista kava kakvu pijemo svaki dan samo što nije pržena i zbog toga sadrži više ljekovitih svojstava.

L. Rađa, dipl. ing. preh. teh.

Svi mi uz film ili omiljeni TV program volimo posegnuti za grickalicama. Znamo kako krumpirov čips nije nimalo zdrava opcija za naš organizam, jer je izrazito mastan i sadrži ogromne udjele soli. Pogotovo kada ga grickamo navečer, što svi obožavamo, jer se pretvara u pravu slanu masnu bombu. No, jeste li znali kako postoji zdravija alternativa poput čipsa od kelja ili jabuka, kukuruznih kokica ili pečenog slanutka?

Čips od kelja ili jabuka 
Čips od kelja ili jabuka, izrazito je niskokaloričan, ali i nadasve ukusan. Obiluje vlaknima koja pogoduju boljoj probavi, omega-3 masnim kiselinama koje štite naše srce i krvne žile, i naravno antioksidansima koji štite naše stanice od raznih bolesti i preuranjenog starenja neutralizirajući slobodne radikale. Osim toga, obje verzije vrlo je jednostavno pripremiti.
Jabuke narežite na tanke ploškice i riješite se koštica. U zdjelici pomiješajte malo šećera i cimeta pa svaku ploškicu uvaljajte u šećer. Šećer će izvući vlagu iz jabuka pa ćete ih trebati malo posušiti. Uredno ih posložite na pleh i pecite sa svake strane po sat vremena na temperaturi od 90 °C.
Ako pak želite pripremiti čips od kelja, prvo ćete morati odstraniti stabljiku, oprati ga i posušiti. Kao da začinjate salatu, polijte ga maslinovim uljem i octom u omjeru od 2:1 i posolite, potom posložite na pleh. Pecite na 180 °C šest minuta, okrenite čips na drugu stranu i pecite još šest minuta.

Kukuruzne kokice
Kukuruzne kokice izvrsne su grickalice od cjelovitih žitarica, a izrazito su niskokalorične. Uvijek birajte one kokice napravljene od cjelovitog zrna jer su najzdravije. Pripremite ih samo s nekoliko kapi ulja i mrvicom soli. Budite oprezni kod odabira kokica jer nisu sve zdrave. Svakako ne one što se pripremaju u mikrovalnoj jer su natopljene maslacem i dobrano začinjene solju.

Pečeni slanutak
Pečeni slanutak izuzetno je ukusna grickalica bogata dijetalnim vlaknima. Za pripremu vam je, naravno, potreban slanutak, začini i zrno volje. Slanutak operite i posušite papirnatim ručnikom, zatim stavite u posudu i zalijte s malo maslinovog ulja te po želji začinite s malo soli, papra i crvene paprike. Posložite u pleh za pečenje i pecite na temperaturi od 230 °C otprilike 40-ak minuta.

Uživajte u zdravim, ali i izuzetno ukusnim zalogajima.

L.Rađa, dipl.ing.preh.teh.

Svi znamo da bi trebali konzumirati što manje šećera, no jeste li se ikad stvarno zapitali zbog čega nam ovaj sastojak ne donosi ništa korisno za organizam?Rafinirani šećer u tijelu fermentira i dovodi do stvaranja octene kiseline i alkohola. Da pojasnimo, octena kiselina jaka je kiselina, a njena primjena najbolje govori o njezinoj razornoj moći. Naime, koristi se za spaljivanje bradavica na koži. Možete naslutiti što onda čini vašoj sluznici želuca. Octena kiselina sklona je povezivanju s masnim i živčanim tkivom, a rezultat je slabljenje samih živaca.

Alkohol također djeluje štetno, čak je lošiji od octene kiseline, jer šteti tkivima koja se teško obnavljaju. Najskloniji je razaranju bubrežnog tkiva i gušterače. Na šećer se, dakle, treba gledati kao na „nesaveznika“ našeg organizma jer će prečesto, kao i dugotrajno konzumiranje istog kad-tad pokazati svoje posljedice.

Jedini šećer koji je potreban ljudskom tijelu jest prirodni šećer kojeg nalazimo u svježem voću i medu. Ukoliko konzumirate rafinirani šećer s najzdravijim plodovima voća, samo razarate njihovu hranjivu vrijednost. Jer kada voću dodajemo šećer, tijekom probave dolazi do promjene kemijskog procesa što rezultira stvaranjem velike količine kiseline u tijelu. Stoga, promijenite svoje životne navike u korist svog zdravlja, ali i izgleda, jer šećer nam također i ubrzava proces starenja. Mislim da je nekima prethodna rečenica sasvim dovoljan razlog da ga već manje konzumiraju.

A. Vukušić, univ. bacc. ing. agr.

Svi već znamo koliko je za zdravlje važna pravilna prehrana i redovita tjelovježba, ali isto tako ćete se složiti da svakom ponekad treba malo oduška. Pa i meni se od svih tih pravila jednostavno nekad „diže kosa na glavi”. No, novo pravilo 80/20 koje su predložili svjetski nutricionisti zaista me zaintrigiralo. Osmišljeno je za ljude koji drže do svog tijela, ali svejedno ne žele živjeti samo na vodi i zelenjavi, te odbijati pozive na pizzu s prijateljicama, a sve to u ime zdravog života. I baš zato mi se pravilo 80/20 čini kao nešto što zaista može funkcionirati. Naime, briga za zdravlje i zdravu prehranu ne znači istodobno da moramo pored fast food restorana hodati s flasterom preko usta. Umjesto toga, možete se hraniti zdravo i brinuti o tome što unosite u tijelo 80% vremena, a onih preostalih 20% si možete dozvoliti male grijehe poput komada pizze. Naime, ovo pravilo će vas lišiti nezadovoljstva kakvom smo često skloni kada se nalazimo na dijetama.

Mnogo je bolje ponekad pojesti nešto za čim toliko žudimo i pri tome, naravno, uživati nego stalno tu želju potiskivati i natrpavati se, primjerice, zdravim keksima, jer ne zaboravite, i zdrava hrana sadrži kalorije. Tako nam se često dogodi da zapravo u tijelo unesemo daleko više kalorija nego što bi to bilo da smo pojeli onaj komad pizze o kojem toliko dugo vremena sanjamo, zbog čega nam se često dogodi da osjećamo nezadovoljstvo dok smo na dijeti, a osim entuzijazma kilogrami, nikako da se otope. Zbog toga se pokazalo kako je dobro povremeno uzeti odmor od discipline. Jer, kakvu veliku štetu može prouzrokovati jedan komad pizze ili sladoled, ako ste ostatak tjedna pazili na ono što jedete i redovito vježbali? Nikakvu! Zato ne brinite i drugi put nipošto nemojte odbiti prijateljice kada vas pozovu da im se pridružite.
L. Rađa, dipl.ing.preh.teh.