Vjerojatno ste se mnogo puta u životu susreli s ovom „teškom” odlukom, koji umak dodati u sendvič, kečap ili senf? Što mislite, koji je zdraviji izbor? Iako osobno preferiram kečap, senf je zapravo mnogo zdraviji izbor. Možda ste malo izneneđeni, no evo objašnjenja. Senf se proizvodi iz sjemenki biljke gorušice koja se melje u kiselkastu žutu pastu. Iako su rajčice jako zdrave, jer su bogate likopenom, prirodnim antioksidansom, kečap je zapravo samo prerađevina prepuna dodanog šećera. Zapravo, četvrtina bočice kečapa je šećer, a kada tome dodamo i sol, dobili smo jednu od najnezdravijih namirnica koju možemo unijeti u vlastiti organizam. S druge pak strane, senf je potpuno prirodan bez ikakvih drugih dodataka, vrlo zdrav i izrazito niskokaloričan. Naime, jedna žličica senfa sadrži svega 3 kcal, a masti nema uopće, dok je kečap prepun kalorija. Zato ako bezuspješno pokušavate skinuti kilograme, a život nikako nemožete zamisliti bez omiljenog vam umaka, senf je upravo ono što biste trebali početi konzumirati, jer ga možete jesti bez grižnje savjesti. U većini senfova koje možete naći na policama naših trgovina dodaje se kurkuma kako bi se postigao zadovoljavajući okus i boja, a uz to treba napomenuti da je kurkuma začin poznat po svojim iznimnim antioksidativnim svojstvima. Također su provedene mnoge studije koje su pokazale kako senf posjeduje snažna antikancerogena svojstva.Za koju god vrstu senfa se odlučite, nećete pogriješiti, jer danas zaista imate velik izbor. Stoga, bacite nezdrave, masne i šećerom pretrpane umake i recite DA senfu.

L. Rađa,dipl.ing.preh.teh.

Ovaj je dragocjeni začin u povijesti bio simbol bogatstva i moći. Poznat i kao jaki afrodizijak, oduvijek je bio omiljen zbog svoje intenzivne arome koju pruža jelima kao i zbog svojih ljekovitih svojstava. Srednjovjekovna omiljenost muškatnog oraščića mnogo je dugovala „kvarljivosti“ piva. Ono što su tada klinčići bili za vino, to je muškatni oraščić bio za pivo. Drvo muškatnog oraha uspijeva u tropskim područjima, a može izrasti do 20-tak metara. Plod muškatnog oraščića veličinom podsjeća na marelicu, a nakon što sazrije vadi se središnja koštica koja nam je poznata kao muškatni oraščić. Štoviše, iz ploda dobivamo dva začina – muškat i muškatni oraščić. Iako je u oba slučaja riječ o slatkom i aromatičnom okusu koji izrazito podsjeća na orah, muškatni je oraščić ipak malo slađi.

Osim u kulinarstvu, vrlo je cijenjen i u medicini jer liječi mnoge zdravstvene tegobe. Ako patite od probavnih problema poput zatvora, nadutosti i proljeva, muškatni oraščić vam to itekako može olakšati. Ulje muškatnog oraščića smanjuje bolove u trbuhu tako što uklanja višak plinova iz crijeva. Također, pomaže kod groznice i slabe cirkulacije. Muškatni je oraščić sastojak mnogih pasti za zube; budući da ima antibakterijska svojstva, vrlo je djelotvoran protiv lošeg zadaha. Zdrava je zamjena šećeru pa idući put kada budete kuhali ili pekli, dio šećera zamijenite muškatnim oraščićem. Obrok ili kolač bit će znatno zdraviji, a na okusu nećete izgubiti, pogotovo ako pripremate slatko jelo. Vrlo je korišten i u kozmetičkoj industriji, budući da se iz ploda dobiva maslac kojeg nalazimo u kremama za lice i tijelo.

Zaključimo, kako i u svemu tako i u konzumaciji muškatnog oraščića, umjerenost je jako bitna, jer ako previše konzumirate mogli biste imati popratne nuspojave poput mučnine, glavobolje ili čak halucinacija.

L. Rađa, dipl.ing.preh.teh.

Koliko ste samo puta osjetili da vrećica čipsa ili komad pizze dozivaju upravo vaše ime?? Ne dozvolite da vam žudnja za hranom kontrolira život!
Razlog ovakvim napadajima gladi može biti višestruk, od stresa preko predmenstrualnog sindroma, ali činjenica je i da se češće događa ženama nego muškarcima. Ovaj ljudima svojstven nagon uzrokuje dopamin koji se luči u našem mozgu, a zbog njega se osjećamo zadovoljno, energično i euforično što stvara ovisnost u našem organizmu.

Kako biste spriječili žudnju za hranom i prekinuli ovaj začarani krug, potrebno je napraviti plan prehrane. Idući put kada vas obuzme neutaživa želja za masnom i kaloričnom hranom, preispitajte se je li vam to sada zaista potrebno pojesti. Ljudi koji su skloni provođenju iscrpljujućih dijeta, skloniji su ovakvim napadajima. Ako ste se odlučili provoditi nerealnu dijetu s malim unosom kalorija ili ako ste pak odlučili izbaciti cijelu jednu skupinu namirnica, kao naprimjer onih koji sadrže ugljikohidrate, svjesno iscrpljujete vlastiti organizam te stvarate mogućnost pojave učestalih i jakih napadaja gladi. Zbog ovakvih napadaja dijete uopće nemaju smisla. Naime, kada vas uhvati želja za nečim, vrlo je vjerojatno da nećete moći odoljeti pojesti više nego što ste namjeravali, što dovodi do jo-jo efekta i nakupljanja viška kilograma.

Neispavanost također uzrokuje stvaranje želje za hranom. Spavanjem smanjujemo razinu hormona leptina koji našem mozgu šalje signal kada smo siti. Dakle, kada ste umorni i neispavani sigurno ćete dobiti napadaj gladi. Također, nastojte se riješiti loših navika, poput konzumiranja hrane dok gledate omiljenu TV seriju. Gledanje TV-a povećava žudnju za hranom, a i tada smo skloni pojesti mnogo više nego inače. Stres je još jedan uzročnik. Kada ste pod pritiskom, vaše tijelo otpušta kortizol koji vašem mozgu signalizira da ste gladni. Hrana za utjehu za kojom često posežemo obično je prepuna šećera i masnoća.

Koji god bio razlog, savjetujemo vam da umjesto loših grickalica idući put izaberete zdrave, poput šačice orašastih plodova. Osjećat ćete se puno bolje!

L. Rađa,dipl.ing.preh.teh.

Kurkuma je biljka žutih cvjetova iz porodice đumbira od koje dobivamo istoimeni začin. Raste u tropskim područjima Indije, Kine i Indonezije. U kineskoj medicini upotrebljava se već preko 4000 godina za liječenje probavnih tegoba. Nadalje, u zadnjih nekoliko godina provedene su mnoge studije koje su pokazale kako kurkuma pomaže u prevenciji nastanka raka zbog svojih jakih antioksidativnih svojstava, što znači da štiti od oštećenja stanica koje uzrokuju slobodni radikali. Aktivna tvar kurkume jest žuti kurkumin. Osim u kulinarstvu, upotrebljava se i kao konzervans te kao sredstvo koje daje okus i boju mnogim vrstama hrane, a krije se iza oznake E100. Stoga idući put kada na deklaraciji nekog prehrambenog proizvoda uočite navedenu oznaku, ne brinite, riječ je o kurkumi.
Također, provedene su i studije koje dokazuju da kurkuma pomaže i pri snižavanju razine kolesterola u krvi. Kako bi se povećala iskoristivost ovog ljekovitog začina u crijevima, preporučljivo ju je konzumirati u kombinaciji s crnim paprom, đumbirom i maslinovim uljem.

Kurkuma je također vrlo snažno prirodno bojilo, zbog čega je važno biti oprezan prilikom rukovanja jer je mrlje s odjeće zaista teško ukloniti.

Danas je detaljnim istraživanjima dokazana tradicionalna uporaba te biljke u zaštiti jetre zbog toga što kurkuma ima antioksidacijski učinak i povećava izlučivanje žuči.
U malim dozama vrlo je sigurna za upotrebu. Budući da potiče izlučivanje žuči, bolesnici koji pate od žučnog kamenca trebali bi pripaziti kod konzumiranja.
Da zaključimo, kurkuma je vrlo vrijedan orijentalni začin terapijskog učinka kojemu bismo svakako trebali dati šansu jer je riječ o lijeku i začinu u jednom.

L. Rađa, dipl.ing.preh.teh.

Često smo mogli čuti od naših mama i baka da je doručak najvažniji obrok u danu, ali je li ta tvrdnja zaista istinita?

Kada se probudite ujutro i doručkujete manja je vjerojatnost da ćete osjetiti napadaj gladi i samim time posegnuti za nezdravom i kaloričnom hranom. Zdravim doručkom osiguravate sebi početak dana opskrbljen potrebnim nutrijentima. Ako pojedete doručak duže vremena ćete biti fokusirani i koncentrirani na posao koji obavljate. Zapravo, zamislite to ovako, probajte upaliti ujutro automobil bez goriva i naravno da nećete uspjeti. Tako otprilike funkcionira i naš organizam, naravno bez zdravog doručka nećemo imati potrebnu energiju za obavljanje zadataka, brzo ćemo postati umorni i bezvoljni i nećemo biti na visini postavljenog zadatka. Kada smo gladni gubimo fokus, koncentraciju i sposobnost razmišljanja i rješavanja problema. Ovo pitanje kao predmet istraživanja imale su mnoge studije. Jedna od njih obuhvaćala je veliki broj adolescenata, čije su prehrambene navike praćene duži period vremena. Istraživanje je pokazalo da oni adolescenti koji su preskakali doručak u pravilu su imali problem s prekomjernom težinom.

Također, oni pojedinci koji nisu konzumirali jutarnji obrok više su posjećivali restorane brze prehrane. Posljednja istraživanja provedena među mlađom populacijom pokazala su kako osim doručka bitan je i odabir hrane koju jedemo za doručak. Rezultati su pokazali da djeca koja jedu doručak bogat vlaknima, vitaminima i mineralima, niskog glikemijskog indeksa ostvaruju znatno bolje rezultate u školi. Ako uz jutarnju kavu pojedete pecivo koje ste kupili u obližnjoj pekari, zahvaljujući kofeinu i brašnu, određeno vrijeme osjećat ćete se sito i energično, ali to je samo nakratko, zbog toga je takav doručak jako loš izbor. Primjer zdravog doručka bile bi žitarice bez dodanog šećera s jogurtom, svježe cijeđeni sok od naranče ili pak sendvič od integralnog kruha s purećom šunkom i svježim sirom. Konzumiranje doručka je zdrava navika koju svakako moramo stvoriti ako ju nemamo, naposljetku tijelo i um biti će nam zahvalni.

L. Rađa, dipl.ing.preh.teh.

Zadivljujuće je koliko malim promjenama životnog stila možete utjecati na svoj životni vijek. Nedavno provedene studije su pokazale kako četiri životne navike zapravo najčešće određuju koliko ćemo živjeti. Konzumiranje alkohola, pušenje, neadekvatna prehrana i previše alkohola najčešći su uzroci mnogih bolesti što dotiču današnje čovječanstvo. Nasreću barem što se toga tiče krojači smo vlastite sreće, zato sami možemo puno toga promijeniti. Ako usvojite neke od ovih navika, izgledat i osjećat ćete se mlađe.

JEDITE VOĆE I POVRĆE
Nedovoljno voća i povrća u prehrani se može odraziti na zdravlje. Voće i povrće su zapravo prave male riznice prepune vitamina, minerala i vlakana. Konzumiranje takve hrane umanjuje rizik za nastanak srčanog udara čak do 76% i također ima ulogu u sprječavanju pojave raka dojke. Antioksidanti koji se nalaze u voću i povrću također pomažu u borbi protiv slobodnih radikala, malih reaktivnih molekula što u našem tijelu uzrokuju proces oksidacije.

POČNITE VJEŽBATI!
Tjelesna aktivnost uz zdravu prehranu je zapravo ključ fontane mladosti. Studija koja je provedena 2008. godine donijela je sljedeći zaključak. Vježbanje srednjeg intenziteta može vam produžiti život za čak četiri godine, što i nije iznenađujuće jer vježbanjem ubrzavate metabolizam, a srce održavate u formi. Umjesto autom na posao krenite pješice jer je dokazano da 30 minuta brzog hoda dnevno smanjuje rizik od srčanih problema.

PRESTANITE PUŠITI!
Ovo je jedna od najružnijih i najpogubnijih navika koje pušači čine svome tijelu. Znamo da je prestanak pušenja jedan od najvećih životnih izazova i da ga je teško provesti bez velike samokontrole, ali vjerujte isplati se. Nedavno provedena studija je pokazala da one osobe koje prestanu pušiti do svoje 35 godine sebi produžuju životni vijek za 6 do 8 godina. O zdravstvenim posljedicama da i ne govorimo, rak pluća najčešći je uzrok smrti kod pušača.

ALKOHOL KONZUMIRAJTE UMJERENO I POVREMENO
Ako svakodnevno pijete dvije do tri čaše alkohola možete sebi stvoriti niz zdravstvenih problema, a nagomilavanje kilograma je samo jedan od njih. Alkohol u malim količinama, poput čaše vina s druge strane ima jako povoljan utjecaj na zdravlje jer stimulira probavu, rad srca i krvotok.

KLONITE SE SUNCA
Izbjegnite štetne sunčeve zrake i smanjiti ćete rizik od nastanka raka kože, spriječit ćete pojavu bora i obješene kože. Nikada nije kasno započeti brigu o vlastitom tijelu. Svaki put kada budete izlazili na jako sunce, sjetite se namazati visokim zaštitnim faktorom.

PRESTANITE S PREJEDANJEM
Ako želite doživjeti stotu, ne morate pojesti baš sve što vam se nalazi na tanjuru. Istraživanje provedeno među živućim stogodišnjacima pokazalo je kako je ključ njihove dugovječnosti konzumiranje hrane dokle im želudac nije 80% popunjen. Zato idući put kada budete jeli, nemojte osjećati grižnju savjesti slobodno ostavite višak hrane na tanjuru.

Ljepota, zdravlje i dug životni uvijek je ono čemu svi težimo, zato prestanite s žaljenjem, otrgnite se iz vlastite kolotečine loših navika, promijenite životni stil i okrenite se zdravim navikama.

L. Rađa, dipl.ing.preh.teh.

Mnogo puta smo u životu čuli kako je neka namirnica zdrava jer je bogata antioksidansima, koji imaju ključnu ulogu u prevenciji mnogih bolesti, ali i u poboljšanju našeg obrambenog sustava.

Međutim, jeste li se ikada zapitali što su to zapravo antioksidansi i kako oni to nas štite? Kada vam malo pojasnim njihovu uogu vidjet ćete zapravo koliko je majka priroda sve savršeno uskladila. Kao što znamo, svakoj stanici našeg tijela potreban je kisik kako bi sve savršeno funkcioniralo. Nažalost, iskorištavanje kisika rezultira produkcijom štetnih tvari zvani slobodni radikali, koji nastaju zagađivanjem okoliša i djelovanjem štetnih industrijskih kemikalija. Slobodni radikali vrlo brzo reagiraju s okolnim molekulama, zbog toga što su iznimno nestabilni i reaktivni te tako započinju proces oksidacije. Ako slobodni radikali prouzroče oksidaciju DNA, nastaje mutacije koja može rezultirati nastankom raka. Naše tijelo proizvodi antioksidanse koji poništavaju učinak slobodnih radikala, ali vitamnini, minerali i fitokemikalije njihove su vrijedne nadopune. Oni reagiraju s slobodnim radikalima i na taj način neutraliziraju njihovo djelovanje. Prema tome, dodatni izvor tih tvari nužni su za održavanje zdravlja.

Dobro uravnotežen multivitaminski i multimineralni pripravak pruža dovoljno antioksidansa, ali kako bi prehrana bila optimalna, potrebno je uzimati dodatne količine vitamina C i E. Vrlo važnu ulogu kao antioksidans ima i koenzim Q10. On poboljšava cirkulaciju i rad srca u slučajevima zatajenja srca, poremećaja rada srca, angine pectoris, također liječi zube i zubno meso te ih održava zdravima. U velikom istraživanju provedenom u Italiji na više 2500 pacijenata sa zatajenjem srca, kod njih 80% došlo je do poboljšanja kada je standardnoj terapiji dodan koenzim Q10. Nakon 90 dana imali su zdraviju boju u licu, manje otekline oko gležnjeva i lakše su spavali. Nalazimo ga u svim stanicama našeg tijela jer glavna mu je uloga biti katalizator metabolizma, složenog lanca reakcija koji pretvara hranu u energiju za naše tijelo, a to je ključno za probavu hrane, zacjeljivanje rana, održavanje funkcije mišića i nebrojene druge procese. Nakraju, ključno je voditi brigu o vlastitom organizmu i na pametan način koristiti sve blagodati koje na pruža priroda svojim obiljem. Odabirom namirnica možemo svakako znatno unaprijediti kvalitetu i povećati dugotrajnost našeg životnog vijeka.

L. Rađa, dipl.ing.preh.teh.

Svjedok smo koliko se zadnjih nekoliko godina populariziralo konzumiranje margarina, dok se maslac na neki način nepravedno našao na stupu srama. Istina je da oba proizvoda ni izbliza nisu dijetalni i samim time baš i nisu saveznici zdravog života, no osim toga, u ovom tekstu htjela bih vam skrenuti pozornost i na način proizvodnje jedne i druge namirnice, jer je to još jedna stavka koja utječe na kvalitetu onoga što jedemo.

Dakle, obje namirnice predstavljaju energetsku bombu, ali maslac je u odnosu na margarin namirnica koja nastaje prirodnim putem, obiranjem mlijeka u vrhnje koje potom zrije u maslac. Vidite, postupak proizvodnje maslaca potpuno je prirodan, što se s druge strane za margarin nipošto ne bi moglo reći. Naime, margarin se proizvodi ekstrakcijom sjemenki i zrna, i to soje, kukuruza, repice i suncokreta, a postupak ekstrakcije znači korištenje kemijskih otapala uz čiju pomoć dobivamo ulje. Nadalje, isto tako znamo kako su sva biljna ulja pri sobnoj temperaturi u tekućem stanju, no margarin je čvrstog oblika, što znači da je potrebno provesti proces učvršćivanja, odnosno hidrogenacije.

To je prije svega kemijski postupak koji mijenja strukturu same namirnice što za posljedicu ima prelazak mononezasićenih masnih kiselina u zasićene masne kiseline koje su jako štetne za zdravlje. No, osim tih zasićenih masnih kiselina tijekom proizvodnje margarina nastaju i trans-masne kiseline koje su za naše zdravlje ne samo nezdrave, već i pogubne jer imaju jako negativan učinak na zdravlje našeg srca i krvnih žila. Znam, mnogi od vas će sada pitati, a što je s kolesterolom? Istina, u maslacu ga ima, a u margarinu ne, no i to je nešto čime se proizvođači margarina služe kada je u pitanju isticanje proizvoda, jer obično je na pakiranju margarina istaknuto velikim slovima “bez kolesterola”.

No, ono što morate znati jest da je margarin namirnica biljnog podrijetla, a maslac životinjskog. Naime, biljna stanica ne sadrži kolesterol, a životinjska sadrži, zbog čega ga u margarinu i ne može biti. No, time se proizvođači vješto služe, jer tu tvrdnju ističu kao nešto revolucionarno u toj namirnici, tj. kako bi što bolje prodali svoj proizvod, kupce dovode u zabludu. Što se masnoća tiče, one su vrlo mali, ali značajni dio pravilne prehrane; stoga takvu hranu treba konzumirati ograničeno, no mislim da biste maslac u odnosu na margarin svakako trebali radije izabrati.

L.Rađa, dipl.ing.preh.teh.

Obožavate li možda plodove mora, kikiriki i mlijeko? Vjerujem da na sam spomen ovog prvog ogladnite, no što učiniti kada vam uživanje u omiljenoj hrani preraste u noćnu moru? Naime, preosjetljivost na određenu vrstu hrane danas je itekako rasprostranjena, jer zasigurno svatko od nas poznaje ili pak sam ima probleme takve vrste. Zato se česti pitamo zbog čega se te alergije na hranu uopće događaju?

One se zapravo zbivaju kada naš organizam burno reagira na bezopasne bjelančevine iz hrane. Naime, naš organizam poželjne tvari shvaća kao štetne, pa protiv njih proizvodi takozvana antitijela da spriječi invaziju. Najčešći krivci pojave alergija na hranu su zapravo već spomenuti školjkaši, orašasti plodovi, bjelančevine iz kravljeg mlijeka te pšenica. Prvi organ na kojemu se očituje alergija jest koža na kojoj se pojavljuju osipi i svrbež. Nadalje, alergije utječu i na dišni sustav u vidu problema s disanjem, no i na probavni sustav gdje simptomi uključuju grčeve, nadutost, pa čak i proljev.

Neke alergijske reakcije su čak toliko opasne da uzrokuju po život opasan anafilaktički šok koji zahvaća cijelo tijelo i zahtijeva neodgodivu liječničku pomoć. Danas se, na svu sreću, alergije na hranu mogu ispravno dijagnosticirati te s nevjerojatnom točnošću otkriti koja vam namirnica uzrokuje te probleme. Nakon što detektirate uzrok, morat ćete takvu namirnicu, ali i ostale proizvode u kojima se ona nalazi, eliminirati iz prehrane.
L. Rađa, dipl.ing.preh.teh.

Biti vegetarijanac zaista nije jednostavno, no ono što me potaklo da napišem ovaj članak jest najveća zabluda o vegetarijancima i tome da oni imaju vitku liniju. Naime, nebrojeno puta sam se susrela s mnogim ljudima koji upravo tako misle o njima, no istina je ipak nešto drugačija. Zapravo, nije nimalo neuobičajena pojava da vegetarijanci imaju problema s masnim naslagama. Što mislite, Zbog čega? Vegetarijanstvo je postalo iznimno popularno zadnjih nekoliko godina i u skladu s tim trendom priklanja mu se sve veći broj ljudi. Kao i svi oni koji se žele zdravo i razumno hraniti, vegetarijanci također moraju jesti raznovrsne i uravnotežene obroke koji uključuju povrće, voće, sjemenke, orašaste plodove, mahunarke te različita jela pripremljena od žitarica.

Naravno, tipični vegetarijanski obroci su siromašni zasićenim masnoćama i kolesterolom, ali to je i razumljivo s obzirom da im nije dozvoljeno jesti meso. Kolesterol u manjim količinama u prehrani vegetarijanaca potječe od namirnica životinjskog podrijetla, poput jaja, mlijeka i maslaca. No, i to je nadasve varijabilno, jer ovisi o tome kojem smjeru vegetarijanstva ste pojedinac priklonio, odnosno da li je vegan, lakto-vegetarijanac ili pak ovolakto-vegetarijanac. Lakto-vegetarijanci iz svoje prehrane isključuju meso i jaja, dok mlijeko i mliječne proizvode konzumiraju. Ovolakto-vegetarijanci su iz svog jelovnika izbacili meso, ali osim mlijeka i mliječnih proizvoda, jaja ipak konzumiraju.

Vegani su pak iz svoje prehrane i života isključili sve proizvode životinjskog podrijetla, te je to ujedno i krajnji oblik vegetarijanstva. No, bez obzira na sve ovo, ukupni udio masti u obroku jednog vegetarijanca nipošto nije nizak. Vegetarijanska prehrana može obilovati šećerima i masnoćama, budući da se kalorije u vegetarijanskoj prehrani vrlo brzo skupe iz slatkiša i raznih namaza. Zato, ukoliko se ne pazi i pomno ne planira, višak kilograma umjesto da se otopi, vrlo brzo se skuplja. Prema tome, vegetarijanstvo samo po sebi zaista zahtjeva pomno planiranje i analitički pristup prehrani, jer to nipošto nije hir, već stil života, a ako vam je jedini motiv skinuti kilograme, mislim da biste trebali ipak razmisliti još jednom i svakako razmotriti još neke opcije kada je mršavljenje u pitanju.

L. Rađa, dipl.ing.preh.teh.