Već svi znaju da većina naših omiljenih prehrambenih proizvoda im svoju dijetalnu, odnosno „light” verziju. No, jesu li takvi proizvodi ujedno i zdraviji i možemo li u njima slobodno uživati bez bojazni da ćemo se udebljati?
Činjenica je da su reklame koje veličaju takve proizvode zapravo samo dobar marketinški trik budući da ih reklamiraju manekenke, a kupcima se zapravo odašilje kriva poruka, u stilu – ako jedete ovo bit ćete vitki poput mene. No, „light” proizvodi su u nekim slučajevima jednako loši, a u nekima čak i mnogo gori nego „normalni” proizvodi.

Što mislite, zašto su takvi proizvodi lošiji?

Objasnit ću to na primjeru kao što je „light” verzija majoneza, mliječnih namaza, biljnih namaza i sličnih proizvoda. Naime, osim same masnoće, takvi proizvodi sadržavaju malo toga korisnoga budući da se „light” inačica dobiva prvo razrjeđivanjem, tj. dodavanjem vode. Međutim, kako se voda i masnoća ne miješaju, potrebno je dodati aditive da bi se postigla zadovoljavajuća konzistencija i tekstura proizvoda. Iz navedenog slijedi da je takav proizvod zbog raznih aditiva znatno nezdraviji te itekako može narušiti i lijepu figuru. Naime, konzumirajući upravo takve proizvode skloniji smo tome da se „preračunamo” misleći kako te namirnice imaju manje kalorija, pa ih pojedemo količinski mnogo više, a samim time unesemo i više kalorija nego smo mislili.

Nadalje, jedna od većih zamki „light” proizvoda su voćni jogurti koje svi tako vole i rado jedu. U njihovom slučaju oznaka „light” označava smanjeni udio mliječne masti, a samim tim i okusa. No, proizvođači su se i tu slučaju dosjetili kompenzacije -u vidu dodavanja veće količine šećera, tako da premda u konačnici dobijete proizvod sa smanjenim udjelom masti, zasićen je šećerom, a kalorija također ne manjka. Zbog svega ovoga idući put kada osjetite neopisivu želju da sendvič obogatite majonezom, ili vam se baš jede voćni mliječni proizvod, imajte na umu varljive činjenice koje više štete nego imaju koristi. Voćni jogurt možete lako pripraviti i sami koristeći obični jogurt i svježe voće poput banana, jagoda ili bobičastoga voća, a ove druge jednostavno zaobilazite u širokom luku da vam ne bi bili „ocrtani” po tijelu i važnije, zdravlju.

L. Rađa

Je li vam se ikada dogodilo da prolazite pokraj bezobrazno zgodne cure ili nabildanog frajera i pomislite kako dobro izgledaju želeći pritom da su se i nama tako geni tako osmjehnuli, a ne okrenuli leđa. No, osim gena i drugi čimbenici utječu na lijepu figuru koja se ne „osvaja” obiteljskim naslijeđem, već je prije svega rezultat usvajanja zdravih navika. Donosimo vam popis od tri najvažnije navike koje, ako ste dosad izbjegavali, svakako trebate usvojiti.

NIKADA NE PRESKAČITE DORUČAK

Doručak je, trebat ćete se složiti, najvažniji obrok u danu budući da upravo ta hrana osigurava energiju za cijeli dan, a ukoliko se doručak preskoči, vrlo vjerojatno ćete toliko pregladnjeti da ćete ući u prvu pekarnicu i pojesti nešto prepuno kalorija i zasićenih masnoća. Za doručak si slobodno možete dopustiti i kaloričniju hranu poput jaja i slanine jer ćete te kalorije tijekom dana zasigurno i potrošiti, bez bojazni za vitku liniju, dok primjerice tu istu hranu nipošto ne biste trebali konzumirati navečer jer te kalorije jednostavno nećete stići potrošiti.

HIDRATIZIRAJTE SVOJE TIJELO

Znate li da često znamo krivo tumačiti signale koje nam tijelo svakodnevno šalje?

Naime, idući put kada mislite da osjećate glad prvo popijte čašu vode jer možda uopće niste gladni, nego zapravo žedni. Krivo interpretirajući ove signale zapravo jedemo više nego nam je potrebno i tako vrlo brzo sakupimo višak.

JEDITE ZA STOLOM

Brojne znanstvene studije dokazale su kako one osobe koje obrok konzumiraju ispred televizora unose znatno više kalorija od onih koje obrok konzumiraju za stolom. Jedite polako i uživajte u svakom zalogaju, tako ćete pojesti manje jer naš mozak signalizira sitost nakon otprilike dvadeset minuta. Nakon takvog obroka umjerenog tempa neće vam se dogoditi da se natrpate hranom koja će vam zbog osjećaja težine uzrokovati samo tegobe.

L. Rađa

S početkom hladnijih dana počela je sezona mandarina – ukusne, kiselkasto-slatke preplavile su tržnice. Iznimno su zdrave, a zbog domaćeg uzgoja ni cijena im nije paprena kao drugom voću i povrću. Prilikom spomena mandarina, misli me odmah odvedu u dolinu rijeke Neretve jer su ipak tamošnje najpoznatije.
Biljka mandarina potječe iz porodice Rutaceae, a pripada rodu Citrusa. Zimzelena je biljka visine do 3 metra. Za razliku od naranče, mandarina se mnogo lakše jede i guli. Potječe iz jugoistočne Azije, a ime je dobila po odjeći kineskih službenika, tzv. mandarina. U Kini se uzgaja tisućama godina, no u Europu je pristigla tek u 19. stoljeću.
Mandarina je iznimno ukusan i zdrav zalogaj, visoke nutritivne vrijednosti, a istodobno izrazito niskokalorična.

Obiluje vitaminom C, moćnim antioksidansom, koji između ostalog sudjeluje u sintezi elastina i kolagena, a to su bjelančevine koje izgrađuju našu kožu, mišiće i ostala vezivna tkiva. Antioksidansi su, kao što je poznato, vjerni štitonoše našeg organizma. Naime, oni nesebično štite naše tijelo od razaranja stanica što ga procesom oksidacije uništavaju male reaktivne molekule poznate kao slobodni radikali. Vitamin C pomaže našem tijelu u borbi protiv prehlade što je iznimno značajno sada kada se nalazimo na prijelazu godišnjih doba. Osim vitamina C, mandarine obiluju i folnom kiselinom koja je iznimno bitna za sve procese u organizmu pri kojima se događa dioba stanica, što je osobito važno za razvoj fetusa i živčanog sustava. Miris mandarine, koji se guljenjem širi zrakom, djeluje pozitivno i umirujuće na naš organizam; zbog toga su preporučljive za smirivanje stresa, nervoze, ali i ublažavanje alergijskih reakcija.

Stoga idući put kada posjetite tržnicu, svakako si osigurajte vrećicu prepunu zdravlja.

Gotovo i ne postoji žena na ovom svijetu koja nema problema s taloženjem masnih naslaga. Bedra i trbuh su uglavnom naše najkritičnije točke, no jeste li znali kako taloženje masti zapravo mnogo više otkriva o našem zdravlju i prehrani no što mislimo. Istina je da žene u odnosu na grublji spol imaju potpuno druge predjele tijela gdje se mast prirodno taloži, no isto tako zabluda je vjerovati da te iste masne naslage ne možemo smanjiti.

Žene, vrijeme je da napokon istini pogledate u oči! Onda, koja je vaša kritična točka? Neki će reći trbuh, druge jaka bedra, treće pak mlohave noge… Dakle, svaka od nas je na neki način itekako opterećena ljepotom, htjele mi to priznati ili ne. Pa samo se osvrnite oko sebe i zapanjit će vas broj kozmetičkih, pedikerskih i frizerskih salona koji nas okružuju. Sve do nedavno se vjerovalo da naša tjelesna građa i salo koje se nakuplja ima veze s genima, no to je samo dio priče. Sjetite se samo koliko ste puta svoje nezadovoljstvo prikazanim brojem na vagi pravdali „teškim kostima”. Prema zadnjim istraživanjima, salo koje se vidljivo nakuplja na jednom mjestu otkriva jako puno o našem stilu života, navikama, ali i zdravlju. Nekvalitetna visokorafinirana hrana, hormonski disbalans, stres i opasni spojevi koji nas okružuju razlog su zbog kojeg pohranjujemo salo. Istina, neke su žene punije u licu ili u području bedara, trbuha ili pak ruku, tu geni svakako imaju određenu ulogu, ali ne i presudnu. Zabluda je i misliti da kritične točke na tijelu ne možemo smanjiti.

Stručnjaci su dokazali kako pravim odabirom vježbi namijenjenim upravo tim kritičnim zonama i adekvatnom prehranom možemo potaknuti naše tijelo da smanji salo na kritičnim točkama.

L. Rađa

Kako se u posljednje vrijeme često može čuti da Hrvati unose prekomjerne količine soli u svoj organizam, čak 15 grama dnevno, a preporučena dnevna doza je 5 grama, odlučila sam se i ja malo pozabaviti baš ovom temom. Ova činjenica je objelodanjena tako da je i sam ministar zdravlja sazvao konferenciju na kojoj je priopćio ovaj nepopularni statistički podatak. Sol je tradicionalni konzervans, odavna poznat ljudima, još iz vremena kada nije postojao hladnjak pa se hrana konzervirala solju kako se ne bi pokvarila. Međutim, previše soli u prehrani ima vrlo štetne posljedice za naše zdravlje.

Vjerojatno je većini život bez soli nezamisliv, budući da s njom svaka hrana postaje „dobiva okus‟, a da pritom nismo ni svjesni koliko zaista soli unosimo u organizam. Čak i slatki užici poput kolača sadrže veće količine soli u biskvitu no što bismo ikada promislili, tako da je vrlo jednostavno premašiti onu preporučenu dnevnu dozu od 5 grama. Količina soli koju jedemo direktno se odražava na naš krvni tlak, što dovodi do opterećenja našeg srca, arterija, bubrega, ali i mozga.

Dugoročno, ovakvo stanje može uzrokovati srčani i moždani udar, demenciju i slične bolesti, ali i otkazivanje bubrega što dovodi do dijalize. Osim toga, višak soli u organizmu potiče vezivanje vode, zbog čega se ona dulje zadržava u tijelu, a mi se istodobno osjećamo tromo i naduto, što je i s estetske strane mnogima sigurno neprihvatljivo.

Znate li da samim zadržavanjem vode u tijelu možemo povećati tjelesnu masu za čak dva kilograma? Moramo biti svjesni kako se glavni dio soli koja se unese u organizam nalazi u prerađenoj hrani koju svakodnevno jedemo. Kako bismo izbjegli prevelik unos soli kroz hranu, evo nekoliko savjeta. Svakako što više sami pripremajte svježe namirnice kod kuće, pa ćete i konzumiranje prerađevina tako svesti na minimum. Idući put dok kuhate, također zadovoljavajući okus s manje soli možete postići tako da dodate sol u vodu prije nego počnete obrađivati hranu (npr. kada kuhate povrće) i to tako da ne dodajete više soli nakon što ste jednom stavili odgovarajuću mjeru.

Soljenke su varljive, pa upotrebljavajte mjeru prstohvata. Možete naravno i potpuno reducirati sol u hrani i isprva će vam okus možda biti pomalo neprihvatljiv i bljutav, no to je samo dok se vaši okusni pupoljci ne naviknu. Naime, slani okus je stečeni okus, pa je zapravo sve stvar navike. Stoga, nakon nekoliko tjedana bez soli (ili s manje soli), možete početi uživati u novom, drukčijem okusu hrane, zapravo, onom pravom, „nezamaskiranom” okusu. Svakako vrijedi pokušati.

L.Rađa, dipl. ing.preh. teh.

Jesen nam je i kalendarski pokucala na vrata, vrućine su popustile, a cvrčci su već lagano utihnuli. Vrijeme je za uživanje u toplim, a opet ne prevrućim jesenskim danima i svim plodovima što nam priroda upravo sada pruža. Šipak je jedan od tih darova jeseni. Osvježavajući, ukusan i jako zdrav, to je upravo ono što bismo sada trebali jesti. Ovaj jabukoliki osvježavajući plod tamnocrvene je boje, tvrde i glatke ljuske. Okusom je vrlo sličan borovnici, iako mu je okus trpkiji zbog tanina. Unutrašnjost šipka čine mala crvena zrnca nalik rubinima. Šipak je poznat kao super hrana, jer je iznimno bogat antioksidansima i vitaminima. Koliko je ovaj plod vrijedan i zdrav svjedoči i to da su ga arheolozi pronašli i u grobnicama egipatskih faraona. Plod šipka u sebi sadrži tri vrste antioksidansa: polifenole, uključujući tanine, antocijane i elagičnu kiselinu. Oni štite naše stanice na razini molekule od oksidacije što je uzrokuju slobodni radikali. Od vitamina sadrži jako puno vitamina C, E, A i folnu kiselinu, a od minerala posebno mjesto zauzima kalij.

Najnovije istraživanje je pokazalo da sok šipka sprječava širenje karcinoma. Ljekovitost šipka također se očituje u njegovim antibakterijskim i antivirusnim svojstvima, važna za zdravlje zubi. Pomaže kod liječenja raka dojke tako što smanjuje sintezu estrogena.

Kako ga konzumirati?

Mnogi ga čiste zapravo na potpuno krivi način, tako da ga prerežu na pola, čime se gubi jako puno soka. Preporučeno ga je čistiti poput naranče, počevši od vrha koji je nalik na krunu. Na taj način plod ostaje neoštećen.

Još jedan skup i vrlo dragocjen proizvod je ulje šipka. Vrlo je cijenjeno u kozmetičkoj industriji, a kao sastojak ulje šipka nalazimo u mnogim kremama koje su često cjenovno vrlo visoko rangirane.
Ljepota i zdravlje koje nam pruža priroda zaista je neiscrpno, stoga cijenimo svaki njezin dar. Živimo ekološki svjesno i na pametan način crpimo snagu iz prirode.

L.Rađa

Je li vam se ikada dogodilo da prolazite pokraj bezobrazno zgodne cure ili nabildanog frajera i pomislite kako dobro izgledaju želeći pritom da su se i nama tako geni tako osmjehnuli, a ne okrenuli leđa. No, osim gena i drugi čimbenici utječu na lijepu figuru koja se ne „osvaja” obiteljskim naslijeđem, već je prije svega rezultat usvajanja zdravih navika. Donosimo vam popis od tri najvažnije navike koje, ako ste dosad izbjegavali, svakako trebate usvojiti.

NIKADA NE PRESKAČITE DORUČAK

Doručak je, trebat ćete se složiti, najvažniji obrok u danu budući da upravo ta hrana osigurava energiju za cijeli dan, a ukoliko se doručak preskoči, vrlo vjerojatno ćete toliko pregladnjeti da ćete ući u prvu pekarnicu i pojesti nešto prepuno kalorija i zasićenih masnoća. Za doručak si slobodno možete dopustiti i kaloričniju hranu poput jaja i slanine jer ćete te kalorije tijekom dana zasigurno i potrošiti, bez bojazni za vitku liniju, dok primjerice tu istu hranu nipošto ne biste trebali konzumirati navečer jer te kalorije jednostavno nećete stići potrošiti.

HIDRATIZIRAJTE SVOJE TIJELO

Znate li da često znamo krivo tumačiti signale koje nam tijelo svakodnevno šalje?
Naime, idući put kada mislite da osjećate glad prvo popijte čašu vode jer možda uopće niste gladni, nego zapravo žedni. Krivo interpretirajući ove signale zapravo jedemo više nego nam je potrebno i tako vrlo brzo sakupimo višak.

JEDITE ZA STOLOM

Brojne znanstvene studije dokazale su kako one osobe koje obrok konzumiraju ispred televizora unose znatno više kalorija od onih koje obrok konzumiraju za stolom. Jedite polako i uživajte u svakom zalogaju, tako ćete pojesti manje jer naš mozak signalizira sitost nakon otprilike dvadeset minuta. Nakon takvog obroka umjerenog tempa neće vam se dogoditi da se natrpate hranom koja će vam zbog osjećaja težine uzrokovati samo tegobe.

L. Rađa

Kako bi se zdrava i raznolika prehrana ugradila u svijest ljudi od strane američkog Ministarstva poljoprivrede osmišljena je tzv. piramida prehrane, koja zapravo ima slikovit pristup nutricionizmu, odnosno tome koliko bi trebala određena skupina namirnica biti zastupljena u našem jelovniku. Dakle, nutricionisti su piramidom prehrane htjeli pojednostavniti pojam uravnotežene prehrane. U piramidi prehrane se prije svega ističe važnost konzumiranja raznovrsnih namirnica iz pet glavnih skupina. Prvu i najveću skupinu zauzimaju žitarice i proizvodi od žita koji bi u svakodnevnoj prehrani trebali biti najviše zastupljeni, zatim se u drugoj skupini nalazi povrće, a u trećoj voće, dok je četvrta rezervirana za mlijeko i mliječne proizvode, peta za meso i zamjene, a u samom vrhu nalaze se masti, ulja i slatkiši, čiji unos u organizam svakako treba biti ograničen.

Žitarice i proizvodi od žita

Budući da se nalaze u prvoj skupini i u samom su dnu piramide, zapravo predstavljaju temelj uravnotežene prehrane. Žitarice i proizvodi od žita osiguravaju našem organizmu vitamine, minerale i složene ugljikohidrate koji su važan izvor energije, ali i dugo nas drže sitim. Također, konzumiranjem cjelovitih žitarica prehranu obogaćujemo prijeko potrebnim vlaknima. Američko Ministarstvo poljoprivrede preporučuje 6-11 serviranja žitarica dnevno. Kako biste imali predodžbu što to točno označava jedno serviranje navesti ću nekoliko primjera. Jedno serviranje jednako je jednoj kriški kruha, jednom malom pečenom krumpiru ili pak pola šalice kuhane riže ili tjestenine.

Povrće

Povrće je skupina namirnica siromašna kalorijama s iznimnom nutritivnim profilom. Izrazito je bogata vitaminima, mineralima i dijetalnim vlaknima. Jedno serviranje označava pola šalice kuhanog povrća, a preporučen broj dnevnih serviranja je 3-5.

Voće

Voće i prirodni voćni sokovi također su odličan izvor vitamina, minerala i dijetalnih vlakana.Voće isto tako ne obiluje velikom količinom kalorija, a nutritivno je vrlo vrijedno. Jedno serviranje predstavlja 1 jabuka, banana ili naranča srednje veličine, ¼ šalice suhog voća ili pak jedna šalica jagoda.

Mlijeko i mliječni proizvodi

Namirnice ove skupine bogate su proteinima, vitaminima i mineralima, među kojima najviše treba istaknuti kalcij. Jedno serviranje namirnica iz ove skupine označava jednu šalicu mlijeka ili jogurta ili pak pola šalice svježeg sira s vrhnjem.

Meso i zamjene

U ovoj skupini se nalazi meso, riba, jaja i orašasti plodovi. Odabirom ovih namirnica osiguravamo našem tijelu dobar izvor bjelančevina. Jedno serviranje iz ove skupine označava 30g mesa crvenog, ribe ili peradi ili pak jedno jaje.

Masti, ulja i slatkiši

Zbog obilja kalorija i siromašnog nutritivnog profila namirnice iz ove skupine bi trebalo strogo ograničiti. Dakle, namirnice poput maslaca, šećera, vrhnja, bombona, alatnih preljeva i kolača trebalo bi jesti povremeno i u vrlo malim količinama.

Nadam se da sam vam barem malo, što slikom što tekstom, pojednostavnila predodžbu onoga što i koliko biste trebali jesti. Ne zaboravite, zdrava i raznolika prehrana su dobro utabani put prema zdravlju, vitalnosti i dugovječnosti.

L. Rađa, dipl.ing.preh.teh.

…jesti! Da, upravo to, redovitom i zdravom prehranom izgubit ćete višak koji vam toliko smeta, dok gladovanjem postižete zapravo suprotan efekt. Zasigurno sada mislite kako to nije moguće i da ja ne znam o čemu pišem, ali dozvolite mi da vas upoznam s vašim tijelom i načinom na koji ono funkcionira.

Istina je da ćete minimalnim unosom hrane u samom početku vrlo brzo gubiti kilograme, ali to traje samo dok tijelo ne „skuži” što mu s tim gladovanjem priređujete, a podsjetimo vas i to da prvi kilogrami koji tako brzo odlaze su zapravo najvećim dijelom voda, a ne mast. Naime, uskraćujući svom organizmu toliko potrebno gorivo (hranu), naš mozak shvaća kao krizu, a u krizi, znamo, valja štedjeti, stoga se usporava naš bazalni metabolizam, odnosno sve životne funkcije se svode na minimum kako bi što manje energije trošili. Kada nakon određenog perioda krize tijelo opet dobije hranu, zbog bojazni od ponovne nestašice i gladovanja, energiju će direktno pohranjivati za crne dane spremajući je u mast. Prema tome, ovakvim režimom ne postižete ništa drugo osim stagniranja na masi, a čak riskirate i debljanje.

Naime, koliko god bili odlučni ili uporni u odricanju od hrane, tijelo je zapravo tako savršeno koncipirano da ga ni na koji način ne možete prevariti. S druge strane, izbalansiranom i redovitom prehranom po principu manjih obroka, ali više puta na dan, sporije je, ali mnogo učinkovitije rješenje za kilograme. Tako ćete stimulirati metabolizam i sagorjeti još i više kalorija. Rezultati će doći sporije, ali vjerojatnost da pokleknete i opet nakupite višak masnih zaliha bit će zato minimalna.

L. Rađa, dipl. ing. preh. teh.

Razmislite koliko ste samo puta poželjeli jaču, čvršću, sjajniju i gušću kosu? Odgovor nije uvijek u skupom šamponu za kosu kojeg koristite niti u odlasku frizeru, već u ciljanoj i kvalitetnoj prehrani. Kako kosu njegujemo izvana, moramo se pobrinuti i da je hranimo iznutra. Raznovrsna kvalitetna prehrana će vam zasigurno pružiti ono o čemu ste oduvijek sanjali.

PROTEINI
Proteini su aminokiseline koje imaju ključnu ulogu u obnovi i rastu novih stanica. Naša kosa se također sastoji od proteina, stoga proizlazi da su nam neophodni u prehrani ukoliko želimo zdravu i njegovanu kosu. Riba, piletina i puretina su vrlo dobar izvor proteina. Preporučena dnevna doza proteina za žene bila bi 46 grama.

OMEGA-3 MASNE KISELINE
Riba poput lososa obiluje omegom, stoga bi se barem dva puta tjedno trebala naći na vašem stolu. Osim što ćete ovakvom prehranom oživjeti suhu i ispucalu kosu, takva hrana će vam pomoći u održavanju zdravlja srca i krvnih žila.

BIOTIN
Jaja su namirnica bogata vitaminima B skupine, koji su pak esencijalni za rast i razvoj. Ovi vitamini, posebice biotin, promoviraju ne samo rast zdrave kose, već i čvršće nokte i mekšu kožu.

VITAMIN D
Provedene studije su pokazale kako vitamin D pospješuje rast kose. Iako dugotrajno izlaganje na suncu nije preporučljivo, zbog štetnih UV zračenja, dvadesetak minuta dnevno izlaganja na suncu osigurat će vam dovoljnu količinu ovog vitamina. Međutim, vitamin D u organizam možete unijeti hranom poput jaja, ribe i gljiva.

ŽELJEZO I CINK
Elementi kao željezo i cink pospješuju rast kose tako što hrane njen folikul. Dva puta tjedno jedite meso s minimalnim udjelom masti i osigurat ćete si dovoljne količine ovih korisnih elemenata. Također, uz to je preporučljivo jesti hranu bogatu vitaminom C jer upravo vitamin C povećava apsorpciju u tijelu.

L. Rađa, dipl.ing.preh.teh.