Održavanje intimnog područja zdravim kod žena je iznimno bitno zbog toga što vaginalne tegobe znaju biti vrlo neugodne i bolne, ali i mogu ostaviti trajne posljedice za žene poput neplodnosti ili raznih bolesti koje mogu uzrokovati čak i maligne bolesti. Upravo poremećena vaginalna mikroflora odgovorna je za nastajanje različitih infekcija i tegoba. Prilikom rođenja, naša vaginalna mikroflora je sterilna, no ubrzo je nastanjuju razne bakterije popt stafilokoka, streptokoka, E.coli i laktobacila. Svi ti sićušni mikroorganizmi žive u lagano kiselom okruženju, u skladu jedni s drugima, sve dok nam je imunitet na zadovoljavajućoj razini, no kada malo opadne, to postaje povoljno okruženje za pretjerano umnožavanje „loših”, odnosno patogenih bakterija ili pak gljivica poput Candide.
Čimbenici koji uzrokuju pad imuniteta mogu biti različite prirode, poput korištenja antibiotika, trudnoće, nezaštićenog spolnog odnosa, menstruacije, menopauze, korištenje agresivnih šampona na intimnom području, ali i stres može svemu tome itekako pogodovati.
Laktobacili su naše „dobre” bakterije koje održavaju našu vaginalnu mikrofloru urednom, odnosno sprječavaju razmnožavanje onih patogenih bakterija. Obilan bijeli sirasti iscjedak, svrbež i nadraženost te neugodan miris su simptomi koji ukazuju da nešto nije u redu. Kod takvih simptoma svakako je obavezno obratiti se svom ginekologu koji će propisati potrebne lijekove, a potrebno je i izmijeniti prehranu i u svoj jelovnik uvesti više fermentiranih mliječnih proizvoda, probiotika ali i prebiotika. No, znate li razliku između probiotika i prebiotika? Za razliku od probiotika, prebiotici nisu živi organizmi, već neprobavljivi nutrijenti poput inulina, celuloze, oligofruktoze i fruktooligosaharida, a upravo oni služe probioticima kao izvor hrane. Oni se zapravo dodaju u fermentirane mliječne proizvode kako bi pospješili preživljavanje probiotika. Takva hrana je pogodna i za dijabetičare jer imaju glikemijski indeks jednak nuli, odnosno ne potiču izlučivanje inzulina. Pridonose poboljšanju crijevne i vaginalne mikroflore kao i sniženju lošeg kolesterola. Probiotici s druge strane, su zapravo živi organizmi koji kada se hranom unose u organizam imaju pozitivno djelovanje na zdravlje. Upravo probiotički jogurti sadrže visoke koncentracije probiotičkih bakterija, uglavnom bifidobakterija, acidofilnih bakterija i LGG bakterija. U tim proizvodima se također nalaze i drugi vrlo važni nutrijenti kao što su vitamini B skupine, folna kiselina, vitamin K, kalcij, enzimi i proteini. Stoga, za optimalno intimno zdravlje, pokušajte u prehranu redovito uvesti što više fermentiranih proizvoda, poput acidofila, jogurta i kefira, zatim cjelovite žitarice, svježe povrće i naravno, ribu.
L. Rađa, dipl.ing.preh.teh.

Otrovi uništavaju Dalmatince, onkologinja upozorava: Čak 80 posto tumora uzrokovano je opasnim tvarima iz hrane i pića!
Familija Grgurević – Varenik
Prehrana u skladu s bioritmom – kako mršaviti lako, zdravo i osjećati se odlično!
KURKUMA KAO LIJEK?
ORIGANO KAO LIJEK – DA, ALI UZ OPREZ!
Hajdučka trava – stolisnik
Neven
BUŠIN
BIJELI ILI CRVENI KUPUS
Đumbir
KANTARION – GOSPINA TRAVA
Med ili sirup od borovih iglica – ljekovitost i recept
LOVOR – LJEKOVITOST
Maslinovo ulje – čudo za organizam
Kolesterol i prehrana
Zašto su šparoge toliko zdrave i kako se najbolje pripremaju?
ŽELJEZO – VAŽAN MINERAL
Hrana za zdravo starenje
Ljubičica – jestiva i ljekovita 









je maslinovo ulje zdrava namirnica, a masna pržena hrana utjelovljenje lošeg i nezdravog načina života. No, zašto? Naime, prženjem hrane nastaju štetne trans masti koje se kumuliraju u našem organizmu te pomalo nagrizaju naše zdravlje napadajući prvenstveno srce i krvne žile.



Kako biste ovo sve dobro shvatili, trebate znati da koliko gram određenog nutrijenta iznosi energije, odnosno kalorija. Tako, 1 g ugljikohidrata i proteina iznosi 4 kcal, dok 1 g masti iznosi čak 9 kcal. Također, jedan kilogram masti jednak je energetskoj vrijednosti od 7000 kcal.
Svima je poznato kako je čokolada izvrstan afrodizijak jer se njenim konzumiranjem u našem mozgu luče kemijske tvari kao za vrijeme intimnog odnosa. Svi mi imamo svoju omiljenu vrstu, bila ona bijela, mliječna ili pak tamna čokolada. No, ove tri vrste, iako sve dijele isto ime, zapravo su vrlo različite. Općenito, premda čokolada spada u visokokalorične namirnice bogate šećerom i masnoćama, u malim količinama dokazano pozitivno djeluje na naše zdravlje i ponajviše raspoloženje. Temeljni sastojak za izradu čokolade je zrno kakaa, koje su uzgajali drevna plemena, Asteci i Maje. Od njega su pripravljali topli gorki napitak kojemu bi dodavali čili. Otkrićem Novog svijeta, točnije Južne Amerike (španjolski osvajač Hernan Cortes), čokolada je stigla u Europu. No, onakva čokolada kakvu danas poznajemo nastala je tek u 19. stoljeću, izumom hidraulične preše koja bi, uz maslac i šećer, mljela zrna kakaa u prah. Glavni pozitivni utjecaji čokolade na zdravlje proizlaze upravo iz udjela kakao mase.




















