Dolaskom hladnih zimskih dana ponuda povrća na tržnici kao da i nije velika, izuzev kupusnjača, no jedna vrsta se itekako izdvaja od ostalih – cikla.

To je korjenasto povrće koje obiluje paletom visokovrijednih nutrijenata. Njena blagodat za naše tijelo prepoznata je još u antičkom vremenu i te tvrdnje su do dana današnjeg potkrijepljene brojnim stručnim studijama. Vjerojatno su nas i naše majke i bake uvijek tjerale jesti ciklu da ne budemo anemični, što nam sada kada smo odrasli ima smisla, jer je cikla koncentrirana vitaminima, mineralima i dijetalnim vlaknima. Od vitamina svakako je potrebno spomenuti vitamin C i folnu kiselinu, koja je iznimno bitna u prehrani trudnica, budući da smanjuje rizik od oštećenja neuralne cijevi fetusa. Cikla obiluje i mineralima kao što je fosfor, koji je esencijalan za održavanje naših mišića i živčanog sustava zdravima, dok mangan ima ulogu u održavanju zdravlja naše jetre, bubrega, kostiju i gušterače. Cikla se također smatra i tradicionalnim lijekom za liječenje leukemije, jer posjeduje čudotvornu aminokiselinu betain kojoj se pripisuju antikancerogena svojstva. Osim toga, blagotvorna svojstva ima i kod bolesti kao što je prehlada. Jeste li znali da ćete konzumiranjem cikle smanjiti povišeni krvni tlak? Da, istina, cikla snižava visoki krvni tlak jer sadrži nitrate koji u tijelu potiču proizvodnju dušikovog oksida odgovornog za širenje krvnih žila, čime se postiže bolja cirkulacija i visoki krvni tlak se snižava. Možda će vam ovo zvučati malo čudno, jer inače nitrati u prehrambenoj industriji služe kao konzervansi hrane, ali nemojte brinuti zato što oni koji se nalaze u cikli ni na koji način ne štete našem zdravlju.

Konzumiranje cikle preporučuje se i dijabetičarima, jer cikla sadrži spoj koji snizuje razinu glukoze u krvi, a povećava se osjetljivost na inzulin. Riječ je o lipoičnoj kiselini koja je uz sve ovo i snažan antioksidans koji čuva naš organizam od oksidativnih procesa. Ova kiselina je mnogo vrjednija i od nekih vitamina, primjerice vitamina C ili E, zbog toga što je ona univerzalni antioksidans koji na sebe, u slučaju deficita tih vitamina, može preuzeti njihove funkcije. Nadalje, istraživanja su pokazala da osobe koje redovno konzumiraju ciklu pokazuju značajno veću izdržljivost prilikom fizičke aktivnosti u odnosu na osobu koja ju ne konzumira. Cikla je dakle, uistinu iznimno povrće, i stoga je nastojte jesti što više sada kada joj je sezona. Možete je koristiti u raznim vrstama jela kao što su juhe, variva, jela od krumpira ili pak riže.

L. Rađa

Da masnoće nisu naš neprijatelj no.1, znanstvenici su odavno dokazali i takvu tvrdnju složno odbacili. Naravno, masnoće je potrebno znati razlikovati. Istina je da im je energetska vrijednost vrlo visoka, ali mislim da je pogrešno na to tako gledati. One su uz proteine i ugljikohidrate osnova naše prehrane, a ključnu ulogu imaju u mnogo toga.

Prije svega, jedino se u masnoći mogu otopiti vitamini A, D, E i K, a upravo njima možemo zahvaliti što dobro vidimo, imamo jake kosti i snažni antioksidativni obrambeni štit. No, prije svega, masnoće ipak moramo znati razlučiti na dobre i loše. Pod loše masti podrazumijevamo zasićene ili trans masne kiseline. One su odgovorne za podizanje lošeg kolesterola, ali i uzrokuju brojne bolesti poput bolesti krvožilnog sustava te dijabetesa. Dok se transmasne kiseline kriju uglavnom u prerađenoj hrani poput čipsa, kokica i slanih štapića, zasićene masne kiseline kriju se uglavnom u proizvodima životinjskog podrijetla poput jaja, mesa, mlijeka i životinjskim mastima. Obično u ribi i orašastim plodovima pronalazimo one masnoće koje se našem tijelu preporučuju, a to su jednostruko i višestruko nezasićene masne kiseline. No, sada nam preostaje još jedno pitanje, a to je kako znati razlikovati one dobre od loših i obrnuto? U principu, vrlo jednostavno. Masnoće koje su pri sobnoj temperaturi u krutom stanju su zasićene, odnosno nisu baš preporučljive, dok su masnoće koje su pri sobnoj temperaturi u tekućem stanju nezasićene, poput maslinovog ulja. Naravno, nemojte me pogrešno shvatiti, zasićene masti bilo bi pogrešno izbaciti iz prehrane jer to znači da biste trebali prestati jesti meso, jaja i piti mlijeko, a to nikako nije preporučljivo. Ključ svega toga je zapravo ograničiti unos, odnosno konzumaciju takvih namirnica.

Budući da živimo u vremenima estetike, kada je bitno izgledati što mlađe i bolje, kada je imperativ postalo to da nam se s lica ne mogu očitati stvarne godine, sve žene, ali i velik broj muškaraca pokušavaju držati korak s tim trendom. Kozmetička industrija uglavnom nudi rješenje za spomenute nastale probleme u vidu raznih krema, seruma i tretmana koje znaju dosta koštati, ali nisu ih svi u mogućnosti sebi priuštiti. Zato bi bilo dobro da na vrijeme mislio o tome i u svoju prehranu uvedemo namirnice bogate antioksidansima i omega-3 masnim kiselinama, te tako odgodimo starenje i ostale estetski neugodne pojave. Za lice bez bora ključni su antioksidansi, a voće i povrće im obiluje. Tu bih posebice izdvojila peršin, začinsku biljku koja će vam uz mladost održati i vitkost. Bogat je izvor antioksidanasa vitamina C i A koji svojim djelovanjem neutraliziraju slobodne radikale, a rezultat su nezdrave hrane, ubrzanog ritma života, no i stresa. Osim toga, ukoliko vodite borbu s viškom kilograma, peršin će vam itekako dobro doći. On vam neće otopiti masne naslage ako ste na to prvo pomislili, ali višak kilograma kod brojnih ljudi potječe i od zadržavanja viška tekućine u tijelu, što je posljedica prekomjernog unosa soli putem hrane jer sol je zapravo svugdje, pa i u kolačima. Kao izniman diuretik, čaj od peršina će vas osloboditi viška tekućine i zasigurno smanjiti brojku na vašoj kućnoj vagi. Osim u peršinu, značajne količine antioksidanasa vitamina C nalaze se i u šipku, kiviju, brokuli i naranči. Ali, osim svojih antioksidativnih svojstava vitamin C je iznimno bitan budući da sudjeluje u stvaranju kolagena, proteina koji je zapravo najzaslužniji za mladolik i svjež izgled kože.

Nadalje, konzumirajući namirnice bogate omegom poput lososa, tune i orašastih plodova, svojoj koži osiguravate vlažnost. Naravno, uz sve ove namirnice važnu ulogu igra i hidratacija kože, zato odbacite zaslađene napitke i svakako pijte vodu jer osim što kožu održava lijepom, mekanom i podatnom, oslobađa toksine iz tijela. Želite li što duže održati mladoliki izgled pomoću zdrave prehrane s visokim udjelom antioksidanasa, prevenirat ćete nastanak prvih bora na licu i tako odgoditi starenje za nekoliko godina.

L. Rađa

Kada sam pomislila da znam baš sve o citrusima, otkrila sam sasvim slučajno da to baš i nije točno. U nedjelju popodne dok sam bila u nabavci za idući tjedan u obližnjem trgovačkom centru, na odjelu voća naletjela sam na neobičan plod. Svojom pojavom i izgledom odmah je privukao moju pažnju, jer je iznimno velik i podsjeća na grejp. Čitajući supersitnu deklaraciju vidjela sam da se ovaj neobičan plod zove pomelo.Naravno, ostala sam zbunjena jer niti tada nisam znala o čemu je riječ. No, istraživši, saznala sam da je pomelo zapravo najveći predstavnik citrusa. Okusom podsjeća na grejp, samo je ipak malo manje gorak. To je voće okruglastog do ovalnog oblika. Kora mu je izrazito debela, a može biti glatka ili naborana, žute do zelene boje. Stablo pomela može izrasti do čak 15 metara visine, a cvjetovi su mu toliko mirisni i aromatični da se čak koriste u kozmetičkoj industriji za proizvodnju parfema. Iako potječe iz jugoistočne Azije i Malezije, najviše se uzgaja u Kini i Tajlandu. Također, ima iznimna nutritivna svojstva, jer obiluje vitaminima i mineralima. Među vitaminima zasigurno prednjači vitamin, jedan od najpoznatijih antioksidansa, a tu su naravno još i dijetalna vlakna, vitamin B6 i magnezij. Upravo vitamin C ima anti-age svojstva, što je ženama itekako bitno, a djeluje tako što neutralizira slobodne radikale koji oštećuju naše stanice i na taj način uzrokuju naboranu i obješenu kožu. Naravno, konzumirajući hranu bogatu vitaminom C možemo znatno odgoditi neminovan proces starenja, a upravo nam pomelo može pomoći u svemu tome. I grejp i pomelo odlični su borci protiv viška kilograma, pa biste ih svakako trebali uvesti u svoju svakodnevnu prehranu ukoliko želite smršaviti.

Budući da vitamin C sudjeluje u stvaranju kolagena kojeg je u pomelu sadržano i 600% preporučene dnevne doze, zapravo pomažemo našem tijelu u proizvodnji tog važnog proteina. Stoga, idući put kada i vi naletite na ovaj očaravajući i nadasve neobičan plod, nemojte ga poput mene iz neznanja zaobići, već osigurajte sebi i svojim bližnjima neospornu dozu zdravlja.

Brusnica, biljka čiji ste ukusni čaj sigurno već probali, poznata je po svojim brojnim iscjeliteljskim svojstvima. Osobito ju cijene žene budući da brusnica svojim blagotvornim djelovanjem spašava u slučaju upale mjehura, sprječavajući bakterije da se množe na stijenci mokraćnog kanala.

Iznimno je bogata antioksidansima antocijaninom, proantocijaninom, vitaminom C i vitaminom A, te mineralima među kojima je najzastupljeniji kalij. Antioksidansi štite naše tijelo od razornog utjecaja slobodnih radikala na naše stanice, dok mineral kalij pobjeđuje osjećaj umora i slabe koncentracije. Također, vrlo je cijenjeno i vino od brusnice. Brusnicu je ipak najbolje konzumirati svježu, jer nam tako brojni korisni nutrijenti ostanu netaknuti, što se ne može reći za termičku obradu iznad 175°C pri čemu se uništavaju brojni vitamini, mineral i enzimi, iako kolač od brusnice spada u popularnije slastice.

Posebno je cijenjen umak od brusnice koji se savršeno slaže uz mesna jela. Za brusnicu se svakako može reći da je prirodni antibiotik, jer je pravi spas kod urinarnih infekcija, ali je odlična i za jačanje imuniteta, posebice sada u razdoblju kojekakvih viroza.

Kada imate problema s infekcijom urinarnog trakta, svakako biste trebali paziti da istodobno ne koristite uvin i čaj od brusnice, jer jedan poništava blagotvorne učinke drugog. Češće se okrijepite toplim čajem od brusnice, imunitet ćete svakako ojačati, a upale će vas u širokom luku zaobilaziti.

L. Rađa

Kivi, voće koje je preplavilo naše tržnice, obiluje nizom blagodati za naše zdravlje. Potječe iz Azije, točnije iz Kine, ali je kultiviran tek početkom 20. stoljeća na Novom Zelandu. Jedna je od najzdravijih namirnica na svijetu, intenzivnog kiselkastog okusa i vrlo sočnog mesa. Prepun je antioksidanasa i to u obliku vitamina C, zapanjujuće u daleko većoj količini nego što to sadrži naranča. Također, odličan je izvor kalija, vitamina A, vitamina E i dijetalnih vlakana. Konzumiranjem kivija u organizam unosite zavidnu količinu vitamina C koji pomaže poboljšati imunitet, znatno usporava starenje i pospješuje brže zacjeljivanje rana.

Kivi je, također, odličan izvor folne kiseline, koja je važna za nastajanje novih krvnih stanica. Folna kiselina je iznimno bitna komponenta naše prehrane, posebice kod trudnica u prvom tromjesečju, jer nedostatak ovog vitamina može uzrokovati oštećenje neuralne cijevi fetusa. Kivi vam itekako može pomoći kada je u pitanju poboljšanje vida budući da sadrži lutein koji djeluje kao filter sunčevog svijetla apsorbirajući opasne UV zrake te je najvažnija prirodna tvar za zdravlje naših očiju i kože. Antioksidansi, kojih u kiviju ima zaista mnogo, pomažu kod izlječenja brojnih bolesti tako da neutraliziraju male reaktivne molekule znane kao slobodni radikali.
Upravo hrana poput kivija u današnjim vremenima prijeko je potrebna našem organizmu, jer stres, ubrzani način života, loša prehrana, alkohol, kave i cigarete doprinose velikom broj slobodnih radikala u našem tijelu i svakako uzimaju svoj danak. Zbog trebamo konzumirati što više antioksidansa kojima je jedina misija inhibirati slobodne radikale i očuvati naše stanice zdravima. Ako često jedete kivi, onda ste zasigurno primijetili i sitne sjemenke unutar ukusnog ploda. Upravo te sjemenke su izvrstan izvor omega-3 masnih kiselina, a stručne studije provedene na tu temu pokazale su kako konzumiranje hrane bogate omegom znatno smanjuje rizik od bolesti srca i krvnih žila te moždanog udara. Kivi je poprilično dobar izvor minerala kao što su željezo, mangan i magnezij. Mangan je bitan za naš organizam zato što sudjeluje u stvaranju vrlo važnog enzima s iznimnim antioksidativnim svojstvima bitnim za normalnu funkciju našeg organizma poznatog kao superoksid dismutaza. Magnezij pak brine o za pravilnom funkcioniranju živčanog sustava, te održava zdravlje kostiju i zubiju, dok željezo ima ulogu u stvaranju hemoglobina. Ako do sada niste, svakako počnite što prije konzumirati ovaj slastan plod, jer osim što će razdražiti vaše okusne pupoljke, pomoći će vašem organizmu da dodatno osnaži imunitet.

                                                                                                                            L. Rađa

Prije nekoliko dana u Hrvatskoj je poput bombe odjeknula vijest Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) da konzumiranje crvenog mesa pogoduje nastanku tumorskih oboljenja, osobito debelog crijeva. No, ima li tu mjesta panici, i moramo li zbog toga crveno meso eliminirati iz prehrane? Premda ova tvrdnja u najmanju ruku zvuči zastrašujuće, takva informacija je već nekoliko puta izlazila u javnost kao novo revolucionarno otkriće i ta vijest je zapravo stara – nova stvar. Naravno, da je industrijski prerađena hrana, kobasice i hrenovke nezdrava zbog količine aditiva i konzervansa koje sadrže. Primjerice, hrenovke se proizvode od životinjskih ostataka poput iznutrica i kože (rekli bismo – otpaci), a da bi bile onako ukusne i primamljive, potrebno im je dodati cijeli niz aditiva, konzervansa i bojila. Međutim, u cijeloj toj priči postavlja se i drugo pitanje – što to danas nije kancerogeno? Zagađen je zrak koji udišemo i voda koju pijemo, u većoj ili manjoj mjeri. U vodi se nalaze toliko zloglasni nitrati i nitriti, koje je proizveo sam čovjek, a radi se zapravo o solima koje se dodaju mesnim prerađevinama kao konzervans jer djeluju antimikrobno i tako produljuju trajnost proizvoda. Međutim, i dimljenjem mesa se stvaraju ti štetni spojevi, pa kako su i naši djedovi i bake koji su jeli pršut, koji je recimo to tako, „otrovan” nitratima i nitritima, uspjeli doživjeti duboku starost? Istina, nekada su se životinje barem zdravo hranile, nisu jele razne hormone i antibiotike kao što je to u većini slučajeva danas, ali zato je izrazito bitno znati porijeklo hrane na našem tanjuru. S druge strane, činjenica je da se svi otrovni spojevi kumuliraju u našem tijelu tijekom vremena, no onda bi bilo bolje odreći se duhanskih proizvoda primjerice, nego crvenog mesa budući da se posljedice te navike na više razina puno brže očituju. Osim toga, i sredstva za čišćenje u našem kućanstvu su otrovna, pa ih ipak koristimo za održavanje higijene, usprkos tome što ubijajući mikroorganizme u našem domaćinstvu sasvim sigurno polagano truje i nas. Nadalje, ovo istraživanje podrazumijeva i to da bismo se trebali odreći i hrane s roštilja, s obzirom na to da se masnoća iz mesa otpušta u žeravicu te posljedično stvara toksične spojeve, policikličke aromatske ugljikovodike.

Poanta cijele ove priče jest da u svemu uživamo umjereno jer niti jedna hrana, pa tako ni meso, nije preporučljiva za svakodnevnu konzumaciju u ogromnim količinama. Crveno meso je vrijedan izvor esencijalnih aminokiselina i stoga ga je pogrešno izbaciti iz prehrane. Dakako, ne zaboravimo i to da zapravo bilo koja hrana u malim količinama može biti lijek, a u velikim otrov.

L. Rađa

U ljudskoj naravi je da se bojimo svega onoga što nam je nepoznato, tako se i ja sve više u zadnje vrijeme imam priliku susresti s raznim pitanjima o zdravlju i, naravno, zdravoj prehrani. Budući da imam prijateljicu koja je gotovo opsjednuta s tim da se zdravo hrani, iako i ona ima svoje „izlete” prema junk food-u (ali ipak je to samo ponekad), te čak i tada svaki sastojak pomno analizira. Jednom prilikom je tako s velikim užitkom grickala čips kad je uočila, za nju, neobičan dodatak – modificirani škrob.

Iako naziv djeluje pomalo zastrašujuće, mnogi bi iz toga zaključili da se radi o GMO-u, ali zapravo s njim nema nikakve veze. Modificirani škrob je dobiven, odnosno promijenjen kemijskim, fizikalnim ili enzimatskim putem kako bi imao svoju svrhu kao što je primjerice emulgator, stabilizator ili pak zgušnjivač. Dakle, nema apsolutno nikakve poveznice s genetskim modificiranim organizmima jer nije mijenjan genetski materijal namirnice. Taj sastojak koji se uvelike koristi u prehrambenoj industriji za postizanje optimalnog finalnog proizvod, nije štetan za ljudsko zdravlje, barem to još uvijek nije znanstveno dokazano. U prehrambenoj industriji modifikacijom škroba finalni proizvod postiže zadovoljavajuću konzistenciju. Prema tome, radi se zapravo o aditivu čija je svrha zadržavanje optimalnih organoleptičkih svojstava konačnog proizvoda.

Međutim, grickati čips je u redu ako takve visokokalorične namirnice dozirate i jedete samo povremeno, a ne umjesto večere primjerice. U svakom slučaju zdrava prehrana se temelji na svježe pripremljenim namirnicama koje uključuju povrće, voće, meso, ribu i ostale namirnice koje nisu industrijski prerađene, stoga i nastojte da vam takva hrana bude što češće na jelovniku.

L. Rađa

Jeste li u potrazi za načinom kako pospiješiti svoj intiman život kako bi vaša bolja polovica bila još zadovoljnija? Moderan način života i stres, naravno, čine svoje tako da nerijetko zapostavljavmo upravo naš privatan život. Naravno, intima je važan dio svake predane veze. Osjećaj zavodljivosti i senzualnosti bitan je za ljudska bića jer uvelike doprinosi našem osjećaju samopouzdanja. Već je stoljećima poznato kako određena hrana posjeduje afrodizijska svojstva. Afrodizijacima se smatra hrana koja svojim konzumiranjem budi libido žena i muškaraca, a naziv potječe od grčke božice ljepote i pobude, Afrodite.
No, kako afrodizijaci zapravo postižu taj težak zadatak? Postižu ga tako što šire krvne žile i na taj način omogućuju brži dotok krvi, smanjuju stres i potiču proizvodnju i lučenje neurotransmitera u mozgu, što naravno, djeluje na libido. Ako mislite da ste malo zakržljali na intimnom polju, u prehranu uvedite neku ili više namirnica s ove liste, kako biste stvari pomaknuli s mrtve točke.

Kamenice

Kamenice su najpoznatiji afrodizijak koji je bio prepoznat još u drevnim vremenima. Kroz povijest, kamenica je bila neizostavan dio svake bogate trpeze od plemenitaša pa sve do austrijskih careva. Naše najpoznatije uzgajalište kamenica nalazi se u Malom Stonu. Najčešće se jede sirova i to kao hladno predjelo. Obiluju cinkom koji je neophodan u našoj prehrani, no posebno je važan za muškarce jer upravo cink pospješuje libido i pomaže sintetizirati normalnu količinu testosterona.

Tartufi

Iako izgledaju neugledno i specifičnog su mirisa koji vam se sviđa ili ne, zapravo su san svakog vrsnog gurmana. Upravo za taj miris kažu kako podsjeća na feromone, prirodne kemikalije našeg tijela koje imaju ulogu privući pažnju suprotnog spola.

Avokado
Ova tropska super namirnica, kako je često nazivaju, uživa i reputaciju moćnog afrodizijaka. Drugi naziv mu je i aligatorska kruška zbog izrazito hrapave i zelene površine kore. Iako je ovo voće prepuno kalorija, zapravo obiluje zdravim masnoćama, omega-3 masnim kiselinama, koje nam pomažu sniziti kolesterol u krvi. Također, tu je fosfor i vitamini B skupine.

Bademi

Bademi su jako zdravi orašasti plodovi i zato biste upravo njih trebali jesti umjesto čipsa ako vas uhvati neutaživa želja za grickanjem usred noći. Još od drevnih vremena poznati su kao snažan afrodizijak. Osim toga iznimno su bogati omega-3 masnim kiselinama, antioksidansom vitaminom E i vlaknima.

Med
Dokazano je da med poboljšava stvaranje spolnih hormona testosterona i estrogena, a oni naravno pospješuju libido muškaraca i žena. Između ostalog, ova hrana bogova, kako je često nazivaju, ima jedinstveni kemijski sastav, zbog čega ga je nemoguće proizvesti umjetnim putem bez obzira na suvremene tehnologije kojima raspolažemo.

Čili papričice
Kapsaicin koji se nalazi u ovim sitnim papričicama odgovoran je za širenje krvnih žila. Pod utjecajem kapsaicina naš mozak luči endorfin zbog čega se osjećamo sretno, a kada smo sretni, dolazi do buđenja libida. Između ostalog, čili papričica ubrzava naš metabolizam i poboljšava probavu.

Čokolada
I ono najslađe i mnogima najdraže ostavila sam za kraj, a to je naravno čokolada. Odavno joj pripisuju afrodizijska svojstva. Kada jedemo omiljenu nam poslasticu, u našem mozgu otpuštaju se isti hormoni kao i za vrijeme intimnog odnosa. Nemojte nipošto pretjerivati s čokoladom, no možete si dnevno dozvoliti kockicu, čisto da poboljšate raspoloženje i uljepšate si dan.

L. Rađa