S vremena na vrijeme dobro je napraviti detoks organizma, a to zapravo znači izbaciti prerađene namirnice, pojačati unos povrća, voća, juha i čajeva. No, problem nastaje kada ste zaposleni. Većina jelovnika za detoksikaciju napravljena je pod pretpostavkom da imate svo vrijeme ovog svijeta. Nažalost, nije uvijek tako. Evo prijedloga kako napraviti jednodnevni brzi detoks kada nemate previše vremena.

Detoks meni

Nakon buđenja: čaša tople vode s limunom ili grejpom

Doručak: Sok od sirovog povrća. Kombinirajte mrkvu i ciklu ili celer. Razrijedite vodom, ne mlijekom.

Ručak: imate li vremena ručati kod kuće pripremite filet bijele ribe poput oslića, kuhani špinat i zdjelicu sezonske salate. Sve začinite maslinovim uljem i limunom. Začini su dozvoljeni.
Ako ručak morate ponijeti na posao, pripremite zdjelicu integralne riže i otprilike šalicu kuhanog povrća.

Za užinu pojedite voće poput jabuke, naranče i kivija.

Za večeru pripremite zdjelicu kuhanog kupusa u koji ste dodali 3 žlice integralne riže. Uz to dodajte komad kuhane piletine. Neka bude veličine vašeg dlana.

U međuvremenu pijte mnogo tekućine, prvenstveno čajeva i vode. Po potrebi i ovisno o svom radnom vremenu možete zamijeniti ručak i večeru. Budete li gladni nakon večere i prije odlaska na spavanje, pojedite šalicu kefira ili probiotičkog jogurta.

Detoks je dobro napraviti ako se osjećate umorno, koža vam je beživotna i siva ili/i imate problema sa spavanjem i probavom. Ovakav jelovnik možete primijeniti i nekoliko dana. Možete koristiti i druge žitarice poput amaranta ili kvinoje kao zamjena za rižu. Ako vam je ovakav raspored nemoguć, barem jednom tjedno konzumirajte smoothie od sirovog voća i povrća.

Klorela je prije svega dodatak prehrani za super imunitet

Klorela je alga okruglastog oblika koja se koristi kao dodatak prehrani iz više razloga:

– jača imunitet

– detoksificira

– podiže razinu kisika u krvi

– ubrzava metabolizam

– pomaže kod umora

– uravnotežuje hormone

Klorela sadrži vitamine A, C i B kompleks. Od minerala obiluje fosforom, kalijem, magnezijem, željezom, kalcijem, bakrom, cinkom, selenom i kobaltom. Sadrži čak 45% bjelančevina, što je čini izvrsnim dodatkom prehrani za vegetarijance i vegane koji ne unose dovoljno proteina. Sadrži i klorofil koji ima mnogobrojne koristi.

Učinkovitost klorofila

Klorofil je biljni pigment koji je svojom strukturom nalik hemoglobinu. U središtu ovog pigmenta nalazi se magnezij. Magnezij opušta mišiće i omogućuje bolje dopremanje kisika u njih. Osim toga, magnezij vam može pomoći i kod napetosti uzrokovane stresom tako što opušta živce. Klorofil može pripomoći u proizvodnji eritrocita i liječenju anemije. Klorofil dezodorira fekalije, ali i vaš dah, pa djeluje kao unutarnji dezodorans.

Detoksikacija i jaki imunitet

Klorela ima veliki potencijal za uklanjanje teških metala iz organizma koji možemo uslijed raznih faktora biti izloženi. Sadrži fitonutrijente koji otrove i metale vežu na sebe i tako ih način izlučuju iz organizma. Pri konzumaciji klorele čisti se jetra i krv, što pojačava obrambeni mehanizam vašeg tijela. Regulira probavu što također potiče brže izlučivanje toksina iz organizma.

Kako konzumirati klorelu?

Odlučite li se konzumirati ovaj dodatak prehrani on dolazi u obliku kapsula, tableta ili praha. Ova alga ima staničnu stijenku koja se ne može razgraditi u našem probavnom sustavu, pa korisni sastojci klorele ostaju neiskorišteni. Stoga je nužno konzumirati stanice s napuknutom stijenkom i prethodno ih usitniti.

Dodavati je možete u razna jela a najbolje se slaže sa smoothiejima.

Evo vam prijedlog:

• 2 dcl soka od jabuka (ili nekog drugog soka)
• 20 ml soka od limuna
• ½ žlice klorele
• po želji cimet ili zaslađivač

Nuspojave

Klorela detoksificira organizam. Uslijed svakog detoksa moguće su nuspojave poput mučnine, proljeva, nadutosti i grčeva. Ista priča je i s ovom algom. Ipak, svakako se posavjetujte sa stručnjakom prije početka primjene.

Paradoks mediteranskih zemalja

Opet smo na listi najdebljih.Opet!? Točnije, s liste najdebljih u Europi nismo se nikada ni maknuli, ali za razliku od 2012. godine kada smo bili na 4. mjestu, sada smo na 8. mjestu. Mala je to utjeha jer debljina je stanje koje osim što estetski nije najugodnije oku, prouzrokuje niz zdravstvenih problema koji skraćuju ili još gore. oduzimaju život. Još šokantnije od svega toga je država koja se našla na prva na ovoj listi – Malta, otok-država koja se nalazi u srcu Mediteranskog mora. E da, i to je ono u svemu tome najtragičnije. Kako su se zemlje poput Malte ili pak Hrvatske našle visoko na toj listi iako su obje mediteranske zemlje? Sjetimo se, mediteranska prehrana proglašena je najzdravijom prehranom na svijetu, po čijim principima se konzumiraju visokokvalitetne namirnice poput obilja ribe, povrća, voća, maslinovog ulja itd. Pa kako onda da upravo mediteranske zemlje predvode na listi najdebljih nacija? Istina je posebno poražavajuća jer je upravo broj pretile djece u strelovitom porastu.

Ekonomske prilike su se promijenile

Kriza je učinila svoje, a to se svakako odrazilo na našoj prehrani. I tako osim što su se brojni građani našli u bezizlaznoj situaciji kada su zbog kredita gubili jedini krov nad glavom, i jelovnik prosječnog Hrvatskog građanina znatno je osiromašio kvalitetom, a obogatio se kalorijama. Živjeti se mora, jesti se također mora, a na kraju dana najbitnije je leći sit. Stoga su krumpir, kruh i hidrogenizirana ulja zamijenili ribu i povrće na našem tanjuru, a riba ulovljena u našem moru odlazila je negdje drugdje, gdje se može puno bolje prodati. Nažalost, ova činjenica postala je surova stvarnost.

Zašto su naša djeca predebela?

Nažalost, kada su djeca u pitanju posebno mi dolaze suze na oči jer činjenica je da naša djeca jedu nedovoljno kvalitetnu hranu, da ne kažem nezdravu ili još gori termin upotrijebim, pa i mjestima kao što su odgojno-obrazovne ustanove. Hrana koja se najčešće servira je visokoprerađena, kalorično i krcata aditivima. Naći će se tako i instant juha iz vrećice, hrenovke, namaza mesnih prerađevina, voćnih jogurta s voćem u tragovima doslovce, prženih kolutića glavonožaca, gotovih paniranih jela od mesa i ribe, smrznutog povrća umjesto sezonskog svježeg sukladno podneblju gdje se pojedina ustanova nalazi itd. Sve ovo radi se SUSTAVNO sve pod izlikom da nema dovoljno novca iako su standardi na papiru zadovoljavajući. Međutim, ovo što sam nabrojila dio je iz STVARNE prakse. I nažalost, to je tako, a još tužnije u svemu tome je kada na vijestima vidim koliko djece odlazi gladno u školu jer im roditelji nemaju što dati jesti, pa im je upravo ova „hrana” možda i jedini obrok u danu. To što nema nutritivne vrijednosti i što će dijete, starije ili mlađe, više boraviti po liječničkim ordinacijama, mućki tražeći što im je i koji od možebitnih E, A i tko zna kojih aditiva uzrokuje alergije i još štošta, nema veze… Na mladima svijet ostaje. Kakav svijet?

Naravno, treba uzeti u obzir i druge općenito nezdrave navike. Manjak kretanja potaknut svijetom na dlanu isto ne pridonosi zdravlju čovjeka. Međutim, treba nepomenuti da su kod nekih nezdrave navike odraz neimaštine, dok je kod drugih junk food odabir. Činjenica je da smo izloženi visokoprerađenoj hrani na svakom koraku i živjeti i hraniti se zdravo, zaista zna biti izazov. Tome služi i naša stranica, znate. Postoji izuzetno zdravi fast food koji će vašem tijelu dati sve što mu treba za pravilan i nesmetan rad i neće ugroziti ni vaš budžet niti vam oduzeti vremena kojeg jednostavno nemate.
U svakom slučaju, ustrajati moramo, svi volimo svoju djecu i želimo da žive sretan i kvalitetan život. I možda vam se čini da je slatkiš koji mami djetetu osmijeh na lice sreća i ona to jest, ali samo trenutano, sreća je zapravo zdravlje, nešto dugoročnije, a zdrav odabir namirnica će nam to i osigurati. Zapamtite, hraniti se zdravo, pratimo li samo sezonske namirnice, može biti i ekonomično.

L.Rađa

Proteini, jedan od tri najvažnija makronutrijenta, ima posebnu ulogu u našem tijelu – izgrađuje ga. Proteine možete zamisliti kao cigle koje služe kao građevni materijal za, primjerice, kuću. U ovom slučaju proteini bi bili cigle, a naše tijelo kuća. Proteini u našem tijelu izgrađuju kosti, mišiće, tetive, organe, kosu, nokte, kožu, hrskavice, zube…

Kemijski sastav proteina

Proteini se sastoje od ugljika, vodika, kisika i dušika. Prisutnost dušika omogućuje jasno razlikovanje proteina od ugljikohidrata i masti. Baš kao kod ugljikohidrata kod kojih se jednostavni šećeri povezuju zajedno tvoreći složene ugljikohidrate, tako su i aminokiseline građevne jedinice proteina, međusobno povezani peptidnim vezom.

Aminokiseline – građevne jedinice bjelančevina

Ima dvadeset različitih aminokiselina i u zavisnosti o slijedu povezivanja obavljaju točno određeni rad ili imaju određenu funkciju u našem organizmu.
Olakšat ću vam. Zamislite aminokiseline kao abecedu, odnosno slova abecede koja mogu biti raspoređena na milijun različitih načina. Povezana slova čine riječi koja tvore suvisle rečenice, odnosno jezik. Redoslijed aminokiselina je „jezik bjelančevina” koji obavlja specifične zadatke.
Naše tijelo neprekidno dobiva potrebne aminokiseline iz hrane koja zadovoljava naše dnevne potrebe za proteinima. Nakon što pojedemo hranu koja sadrži proteine, počinje razgradnja do aminokiselina. Kada se protein probavi, odnosno razgradi do aminokiselina, one se apsorbiraju i ponovo povezuju u sljedove koje tijelo treba za točno određene funkcije. Od dvadeset aminokiselina njih jedanaest može biti sintetizirano u organizmu. No, esencijalno za naše tijelo jest unijeti i onih devet koje naše tijelo ne može sintetizirati.

Usporedba proteina životinjskog i biljnog podrijetla

Općenito se namirnice životinjskog podrijetla smatraju odličnim izvorom kompletnih proteina. Kompletni proteini imaju znatnu količinu svih esencijalnih aminokiselina.
S druge strane, proteini biljnog podrijetla (mahunarke, soja) su nepotpune jer nemaju dovoljno jedne ili više aminokiselina. Međutim, pomnim kombiniranjem biljnih proteina moguće je iskompletirati i prirediti tijelu potpune proteine sa svim potrebnim aminokiselinama. Međutim, ovo iziskuje pomno kombiniranje i promišljanje o prehrani, a ukupne količine esencijalnih aminokiselina životinjskog podrijetla u odnosu na biljni ne mogu biti ekvivalentni.

Svijet ugljikohidrata zna biti dosta zbunjujući, složit ćete se sa mnon. Pod skupinu ugljikohidrata spada većina voća, kao što je recimo jabuka, ali i slatkiši poput bombona koje svi obožavaju. Pa kako onda da je jabuka zdrava, a bomboni nisu kada bi to zapravo trebalo biti isto?! Zbog nerazumijevanja samog pojma, ugljikohidrati su vrlo često stigmatizirani kao nešto loše i kao nešto nezdravo. No, činjenica je da svi ugljikohidrati nisu isti, stoga je sasvim pogrešno izostavljati ih iz prehrane. Našem tijelu jednako su potrebni kao i proteini i masti.

Što su zapravo ugljikohidrati?

Kemijski gledano, ugljikohidrati su tvari izgrađene od ugljika, vodika i kisika. Dijelimo ih u dvije skupine – jednostavne (voćni sirup, slatkiši, med, rafinirani šećer), i u one složene (poput žitarica, krumpira, povrća).

Bomboni su zdravi?

S obzirom na to da slatkiši sadrže ugljikohidrate, a našem tijelu ugljikohidrati trebaju, mogli bismo izvesti zaključak da su onda oni zdravi, zar ne? Ispravno je natrpati se gumenim bombonima i drugim slatkišima je li tako?
Ni slučajno! Iako spadaju u skupinu ugljikohidrata, vrlo je važna kvaliteta. Jednostavni šećeri koji se nalaze u slasticama, gaziranim pićima te pojačivačima okusa na bazi šećera koji se dodaju u kolače, kekse i druge slastice, vašem organizmu daju energiju, ali ne i ostale hranjive nutrijente. Za takve namirnice često možete čuti termin „prazne kalorije”. To je zapravo sva ona hrana koja ima veliku energetsku vrijednost, ali nikakvu nutritivnu. U umjerenim količinama jednostavni šećeri su prihvatljivi, nagraditi se slatkišem je sasvim OK, međutim, ponavlja li se to iz dana u dan, to je, pak, nešto sasvim drugo i nikako nije poželjno, a ni zdravo.

Voće i voćni sokovi

Voće sadrži prirodni šećer, fruktozu koji po svojoj strukturi spada u prirodne jednostavne šećere. Ali, ipak konzumiranje voća i prirodnih cijeđenih sokova je daleko od natrpavanja praznim kalorijama. Ipak, svakako je poželjno konzumirati cijelo voće nego cijeđeni sok jer dobivate mnogo više hranjivih sastojaka – vitamina i minerala te dijetalnih vlakana koji potiču probavu.