Možda konzumiranje klica do sada niste prakticirali, jer vam se činilo nesvakidašnje i neobično, no rašireno je saznanje da su upravo klice prave male škrinjice zdravlja.
Količine vitamina, minerala, enzima, vlakana i proteina ima daleko više nego u običnim namirnicama. Svi mi želimo izgledati što mlađe, a upravo se vrijedni sastojci iz klica povezuju s usporenim procesom starenja. Također, klice obiluju i antioksidativnim hranjivim tvarima. Možete ih kupiti u gotovo svakoj trgovini hrane, no jednostavno ih možete uzgojiti i kod kuće. Najčešće su vrste žitarica, grahorica i povrća koje možete uzgojiti pšenica, leća, kukuruz, raž, alfa-alfa, azuki grah, a tu su također sjemenke bundeve, hrena, gorušice, graška, radiča i komorača.
Kada nabavljate sjemenke, potrudite se da to bude iz organskog uzgoja, jer ne želite u svoj organizam unositi neželjene aditive, pesticide i druge kemikalije koje su štetne za zdravlje. Kada ste nabavili sjemenke, dakle prije nego što ste ih posadili, dobro ih proberite. Uklonite sve one koje su promijenile boju ili su slomljene. Uzmite posudu u koju ćete ih posijati, najbolje u neku staklenku, i moja preporuka bi vam bila da svaku vrstu sadite zasebno.

Što se tiče količine, po posudi vam je dovoljna jedna čajna žličica sjemenki jer će one tijekom procesa namakanja svakako nabubriti. Zatim u staklenku nalijte vodu, tako da su sve sjemenke pokrivene, i naposljetku, posudu prekrijte gazom koju ćete osigurati gumicom. Većina klica, naravno ovisno o vrsti, isklijat će kroz nekoliko dana. Kada sjemenke proklijaju i spremne su za berbu, prebacite ih u posudu hladne vode i miješajte dok se ljuske i kožice ne odvoje od sjemena.

Iako su sve klice veoma zdrave, ja osobno konzumiram one od pšenice jer potiču rad metabolizma i uklanjaju stres. Kada pripremate jela, pripazite da klice dodate tek pri kraju, kako termička obrada ne bi uništila nutritivne sastojke.
L. Rađa, dipl.ing.preh.teh.

Otrovi uništavaju Dalmatince, onkologinja upozorava: Čak 80 posto tumora uzrokovano je opasnim tvarima iz hrane i pića!
Familija Grgurević – Varenik
Prehrana u skladu s bioritmom – kako mršaviti lako, zdravo i osjećati se odlično!
KURKUMA KAO LIJEK?
ORIGANO KAO LIJEK – DA, ALI UZ OPREZ!
Hajdučka trava – stolisnik
Neven
BUŠIN
BIJELI ILI CRVENI KUPUS
Đumbir
KANTARION – GOSPINA TRAVA
Med ili sirup od borovih iglica – ljekovitost i recept
LOVOR – LJEKOVITOST
Maslinovo ulje – čudo za organizam
Kolesterol i prehrana
Zašto su šparoge toliko zdrave i kako se najbolje pripremaju?
ŽELJEZO – VAŽAN MINERAL
Hrana za zdravo starenje
Ljubičica – jestiva i ljekovita 



Sirutka je blijedo-žućkasta tekućina koja nastaje kao nusproizvod procesa proizvodnje sira. Bogata je mliječnom kiselinom, enzimima, proteinima, mineralima i vitaminima posebice B skupine. Od 10 litara mlijeka, koliko je potrebno za proizvodnju 1 kg sira, ostaje 9 litara sirutke. Ima nisku energetsku vrijednost, ali vrlo je hranjiva zbog čega je vjeran saveznik u borbi protiv suvišnih kilograma. Ako redovito posjećujete teretane i razne fitness centre, a još ste uvijek nezadovoljni svojim odrazom u ogledalu, ne brinite, niste jedini. Možda niste iscrpili sve mogućnosti kako biste došli do željenog cilja. Sirutka će vam zasigurno pomoći da brže ostvarite željene rezultate, a time ćete podići i kvalitetu vlastite ishrane.














Vjerujem da ste dosad već nebrojeno puta čuli koliko je važna zdrava i redovita prehrana u životu svakog čovjeka. Voće, povrće, meso, riba i žitarice bi se stalno trebale izmjenjivati na našem meniju. Međutim, težnju da zadovoljimo sve naše dnevne i nutritivne potrebe teško je ostvariti, jer je kvalitetnija hrana skuplja i samim time nedostupnija široj masi ljudi. U namjeri da se riješi ovaj problem, tehnologija proizvodnje hrane otišla je korak dalje. Stručnjaci su tako proizveli „super” namirnice poput jaja s ekstra dozom omega-3 masnih kiselina ili pak jogurt s učinkovitijim probiotičkim sojevima. To i nije mala vijest ako uzmemo u obzir da su jaja, a posebno žumanjak, prava nutritivna bomba, dok jogurt s probiotskim kulturama imaju važnu ulogu za dobar rad probavnog sustava. Ovakva vrsta namirnice dobila je i svoj poseban naziv, a to je „namirnica s dodanom vrijednošću”. Što je dovelo do pojave takve hrane? Prije svega, svjedoci smo toga kako je pretilost zadnjih nekoliko desetljeća u samom fokusu rasprava mnogih nutricionista i znanstvenika. Nadalje, brojnim istraživanjima potvrđeno je i to da prejedanje ne dovodi samo do rapidnog dobivanja na težini, već konzumacija tih kaloričnih i (često) nisko nutritivnih namirnica vrlo lako može dovesti i do stanja nutritivne pothranjenosti. Istraživanja su također pokazala da mahom veliki broj ljudi kroz svakodnevnu prehranu ne uzima dovoljno hranjivih tvari kao što je kalcij, željezo, riboflavin, vitamin D, selen i folna kiselina. Lošijoj kvaliteti namirnice, a time i ishrani, doprinosi i zemljište na kojemu se hrana uzgaja.














